O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Koliko god se činilo da je božićno slavlje ponavljanje uvijek istoga, ono je neobična i trajna novost, novost koja se razlikuje od unutarzemaljskoga traženja novoga po svaku cijenu, koje čovjeka iz dana u dan dovodi do nesigurnosti i nezadovoljstva. Godišnji spomen Božjega utjelovljenja, koji je ujedno i posadašnjenje spasenja, čuva čovjeka od izgubljenosti i nemira. Bog nam u tome spomenu daruje svoju prisutnost, koja je uvijek ista, ali se u našim povijesnim okolnostima uvijek očituje kao novost – piše u svojoj ovogodišnjoj božićnoj poruci zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić, dodavši kako je Božić slavlje koje zahvaća ljude u puno širemu opsegu od njihove pripadnosti Crkvi. Božić nosi u sebi vrednote koje se prepoznaju na općeljudskoj razini. Božić ima snagu okupljanja ljudi, veće osjetljivosti za druge, snagu opraštanja i pomirenja, blizine i sućuti, obiteljske topline. To nipošto nije slučajno, jer se i na toj općoj razini iščitava kršćanska poruka događaja da Bog postaje jedan od nas i da blizina čovjeka čovjeku, za kojom u svojoj dubini čezne svaki pojedinac, u kršćanstvu ima poseban odgovor, koji nikoga ne isključuje, a vidljiv je naročito u obiteljskoj blizini – piše kardinal. Isus Krist postao je sudionikom života naših obitelji; ušao je u naš svijet, u naše nesigurnosti, u naše domove. Pa ipak, mnogi ga ostavljaju izvan božićnih slavlja, ponavljajući neprihvaćanje koje se je dogodilo u onoj betlehemskoj noći, kada se za Svetu obitelj nije našlo mjesto u svratištu. U suvremenosti koju živimo neizbježno je postaviti pitanje: kakav smisao ima slavljenje Božića bez Onoga koji nam je dao mogućnost toga slavljenja? Ta temeljna proturječnost otkriva mnoštvo drugih oprječnosti unutar kulture koja gubi svoje kršćanske odrednice, otkrivajući sve snažnije vlastitu prazninu i tugu srca, tražeći ispunjenja na mjestima i u stvarima koje to ne mogu biti, ali mogu zamagliti i zamračiti pogled prema izvoru radosti – upozorava zagrebački nadbiskup.
Iz slavlja ovoga Božića – čita se nadalje u poruci – pogled nam je usmjeren prema najavljenomu radosnom događaju pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, u subotu i nedjelju 4. i 5. lipnja 2011. godine, kada ćemo biti s njim u Zagrebu u susretima i molitvama, s posebnim naglaskom na slavlju Nacionalnoga dana obitelji. Pripremu za te iznimne dane i slavlje koje je pred nama stavili smo pod slogan „Zajedno u Kristu“. Papa dolazi učvrstiti svoju braću i sestre u vjeri. Njegovi pohodi imaju nutarnju snagu i svrhu, koja izvire iz petrovske službe u Crkvi. U tome smislu rado se spominjemo triju pohoda sluge Božjega pape Ivana Pavla II. Oni su se događali u određenim vremenskim razmacima, u godinama: 1994., 1998. i 2003. Dinamika crkvenih i društvenih događanja u Hrvatskoj u posljednjih je dvadeset godina iznimno intenzivna, stoga u Papinim pohodima prepoznajemo poseban dar i povlasticu kako za Crkvu u Hrvatskoj, tako i za hrvatski narod. Smijemo slobodno reći da bi bez njih izostalo nešto bitno u povijesti Crkve, države i naroda.Prvi je pohod bio obilježen Papinom nazočnošću i porukama mira u vremenu rata, drugi je bio usredotočen na svjedočanstvo mučenika, prije svega na blaženoga Alojzija Stepinca, a treći je dolazak u pohodu mjesnim Crkvama iznio na vidjelo specifičnost i raznolikost, ali i dinamiku jedinstvenosti Crkve u Hrvatskoj: od Dubrovnika, Osijeka, Rijeke do Zadra. Pohod pape Benedikta XVI., u drukčije vrijeme, nužno za sobom povlači i nove naglaske. Sveti Otac, pozivajući nas da propitujemo sami sebe u sadašnjosti, neumorno nam nudi trajne kršćanske vrednote kao izazov u vremenu u kojem je teško odrediti uporišta. Papa Benedikt XVI. dolazi nama u Hrvatsku, govorit će u Zagrebu, ali gdje god se nalazio, Papa se obraća čitavoj Crkvi. Zbog Svetog Oca tih će dana Katolička Crkva, a i svjetska javnost biti usmjerena prema Hrvatskoj – ističe se, među ostalim, u božićnoj poruci zagrebačkoga nadbiskupa.
Predsjednik Republike Ivo Josipović uputio je božićnu čestitku predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječkom nadbiskupu Marinu Srakiću i svim katoličkim vjernicima.
Božić kao blagdan rođenja Isusa Krista daje nam svake godine prigodu da se osvrnemo na godinu koja je na isteku, ali i da svoj pogled usmjerimo u budućnost. Potreban je zajednički napor svih nas kako bi ljudi dobre volje našli uporište za promicanje vrednota koje će našoj Domovini zajamčiti željenu pravdu. Želim da duhovna i moralna načela koje je Isus Krist kao 'Radosnu vijest' unio u ljudsku povijest služe kao poticaj u poštivanju dostojanstva svakog čovjeka. Nadam se da će suradnja između Katoličke Crkve i institucija Republike Hrvatske na mnogim područjima javnog i društvenog života i ubuduće biti na dobrobit svih naših građana. U svjetlu tih misli želim Vama, svim nadbiskupima i biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama i svim katoličkim vjernicima u Republici Hrvatskoj i iseljeništvu sretan Božić i svako dobro u novoj, 2011. godini! – stoji u božićnoj čestitki predsjednika Republike.