'Vjerska sloboda, put za mir'

Danas je u Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavljena poruka Svetoga Oca za 44. svjetski dan mira koji se svake godine u Katoličkoj crkvi obilježava na prvi dan u Novoj godini, a tema ovogodišnje poruke jest „Vjerska sloboda, put za mir“. Poruka je namijenjena svim ljudima dobre volje, a ne samo katolicima. Papa ističe činjenicu da je godina na izmaku bila obilježena progonima, diskriminacijama, nasiljima i vjerskom nesnošljivošću, u Iraku, općenito na Bliskome istoku, naročito u Svetoj zemlji, te progonima kršćana u Aziji, Africi i drugim dijelovima svijeta, podsjećajući na solidarnost i ohrabrenje kršćanskim zajednicama Posebne biskupske sinode za Bliski istok.
U nekim dijelovima svijeta nemoguće je ispovijedati i očitovati vlastitu vjeru, osim po cijenu vlastita života i slobode. U nekim pak dijelovima postoje potajni i podmukli oblici predrasuda i suprotstavljanja kršćanima i vjerskim obilježjima. U ovome trenutku najviše kršćane progone zbog njihove vjere – piše Sveti Otac dodajući da proizvoljno nijekanje ili ograničavanje vjerske slobode i uklanjanje religije iz javnoga života znači djelomično shvaćanje ljudske osobe, znači također graditi nepravedno i nepotpuno društvo, znači odreći se istinskog i postojanog mira za cijelu ljudsku obitelj jer se niječe nadnaravno dostojanstvo ljudske osobe, bitnu vrednotu židovsko-kršćanske mudrosti, koju se, zahvaljujući razumu, može svima priznati i prihvatiti kao opće dobro, nužno za izgradnju društva koje ima težiti cjelovitome ljudskom razvoju – istaknuo je Papa.
U poruci je istaknuta važnost vjerske dimenzije ne samo za Europu nego i za globalni svijet, za sve kulture. Postoji nerazrješiva sveza između slobode i poštivanja. Vjerska je sloboda temelj moralne slobode i građanskog suživota. Zavaravanje da se u moralnome relativizmu može pronaći ključ za miroljubivi suživot, zapravo je izvor podjela i nijekanja dostojanstva ljudskih bića – istaknuo je Benedikt XVI. podsjećajući na govor u Ujedinjenim narodima 2008. godine, kada je rekao kako je neshvatljivo da vjernici, da bi uživali građanska prava, moraju tajiti svoje vjersko uvjerenje i nijekati Boga.
Kada je priznata vjerska sloboda, onda se u korijenu poštuje dostojanstvo ljudske osobe, jača etika i društvene ustanove. U tome je smislu vjerska sloboda ostvaraj političke i pravne kulture, nije isključiva baština vjernika, nego pripada cijeloj ljudskoj obitelji. Kao i svaka druga sloboda, iako je u prvome redu osobna, ostvaruje se u odnosu s drugima. Obitelj je, osnovna stanica ljudskog društva, glavno poprište odgoja za skladne odnose građanskoga, nacionalnog i međunarodnog suživota. Tim putom valja ići gradeći čvrsto i solidarno društveno tkivo, pripravljajući mlade da u životu prihvate svoje odgovornosti u duhu razumijevanja i mira u slobodnome društvu – istaknuo je Benedikt XVI.
Papa podsjeća na zatiranje vjerske slobode u mnogim dijelovima svijeta, te na tiha i podmuklija njezina ograničavanja, na predrasude i neprijateljstvo prema vjernicima i osporavanje vjerskih obilježja. S istom se odlučnošću ima boriti protiv svih oblika fanatizma i vjerskog fundamentalizma također i svih oblika neprijateljstva prema religiji, koje ograničava javnu ulogu vjernika u građanskome i političkom životu. Zaštita ljudskih prava mora uključivati i religiju, odnosno prava i slobode vjerskih zajednica, naročito manjina koje nisu prijetnja identitetu većine nego su prigoda za dijalog i uzajamno kulturno obogaćivanje – istaknuo je Benedikt XVI.
Osvrćući se na ulogu Crkve u obrani vjerske slobode, Papa tvrdi da Crkva promiče dijalog između raznih religija, ne podliježući relativizmu ni vjerskom sinkretizmu, jer zna da je Krist „put, istina i život“, svjesna je da svaka istina, bez obzira tko je izgovara, dolazi od Duha Svetoga. Podsjećajući da je sljedeće godine 25. obljetnica Svjetskog molitvenoga dana u Asizu, koji je 1986. godine sazvao Ivan Pavao II. rekao je da su uglednici velikih svjetskih religija u toj prigodi potvrdili vjeru kao čimbenik jedinstva i mira, a ne podjele i sukoba – stoji u poruci.
Sveti Otac poziva sve državnike da odmah stanu na kraj svakoj zloporabi protiv kršćana, progonima, diskriminacijama, nasilju i nesnošljivosti, naročito u Aziji, Africi i Bliskom istoku, posebice u Svetoj zemlji, a istodobno kršćane poziva da žive blaženstva praštajući svima. Nasilje se ne pobjeđuje nasiljem. Neka vjera, nada i svjedočenje Kristove ljubavi prate svaki naš bolni krik – potaknuo je Papa poželjevši da na Zapadu, naročito u Europi, prestanu neprijateljstva i predrasude protiv kršćana zato što žele živjeti prema evanđeoskim vrednotama i načelima, te da Europa prizna svoje kršćanske korijene, temeljne za shvaćanje uloge koju je imala, ima i namjerava imati u povijesti – stoji u poruci.
Zaključujući, Papa tvrdi da je mir dar Božji, da mir nije odsutnost rata ni plod vojne ili gospodarske prevlasti. Papa u poruci podsjeća na riječi pape Pavla VI. koji je ustanovio Svjetski dan mira. Prije svega mir valja naoružati drugim oružjem, drugačijim od oružja namijenjenog ubijanju i zatiranju čovječanstva. Miru je potrebno moralno oružje. Istinsko oružje mira je vjerska sloboda s povijesnom i proročkom zadaćom da svijet promijeni i učini ga boljim – zaključio je Benedikt XVI.