Odobren dekret za nove blaženike i svece

Primivši u audijenciju kardinala Angela Amata, pročelnika Zbora za proglašenje svetih, papa Benedikt XVI. 10. je prosinca odobrio objavljivanje dekreta za kanonizaciju blaženoga Guida Marije Confortija, utemeljitelja Misionara ksaverijanaca, te za uzdignuće na čast oltara jedanaestoro slugu i službenica Božjih. Spomenuti dekreti, osim toga, priznaju herojske kreposti četvero novih časnih slugu Božjih.
Izgledalo je kao da je Guido Maria Conforti prisiljen svladati zanos duše, zbog slaboga zdravlja kojemu je bio podređen od mladosti. Ali, nije bolestan njegov duh koji ga ubrzo dovodi do svećeništva te, iako ga nijedan misionarski institut nije prihvatio, nije se obeshrabrio, nego je 1895. godine utemeljio svoju Kongregaciju svetoga Franje Ksaverskoga za vanjske misije. Bit će to jedan novi cvijet u vrtu Crkve; već godinu dana nakon ustanovljenja, naime, dva ksaverijanca odlaze u misije u Kinu. Conforti je u dobi od 37 godina imenovan nadbiskupom Ravenne, ali zbog bolesti odustaje nakon godinu dana. Međutim, 1907. godine postaje koadjutor biskupa u Parmi, potom njegov nasljednik, te je tijekom 25 godina vrlo aktivno vodio biskupiju. Tri godine prije preminuća, 1928. godine, msgr. Conforti ostvario je svoj san, otputovao u Kinu i posjetio svoje ksaverijance. Godine 1995. Ivan Pavao II. ga je proglasio blaženim.
Samo dvije godine mlađi od Confortija je don Francesco Paleari, rođen 1863. godine nedaleko od Milana, ali je cijeli svoj život proveo u Maloj kući Božanske Providnosti, koju je utemeljio sveti Josip Benedikt Cottolengo. Odgojitelj mladih, kao i odraslih posvećenih osoba, i laika, don Francesco se ističe kao jedan od brojnih svećenika apostola ljubavi koji osvjetljuju povijest Crkve na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće.
Među budućim blaženicama nalaze se i dvije utemeljiteljice. Riječ je o Mariji Chiari od Djeteta Isusa, koja je rođena u portugalskom gradu Amadora 1843. godine, a 1871. je utemeljila Kongregaciju sestara franjevki bolničarkâ od Bezgrješnoga Začeća, koje su danas posebno aktivne u skrbi za bolesne u Aziji te Sjevernoj i Južnoj Americi. Osim nje, tu je i Španjolka časna službenica Božja Anna Maria Janer Anglarill, rođena u Cerveri u prosincu 1800. godine, a nadahnula je ustanovljenje Družbe sestara Svete Obitelji iz Urgella.
Od sedmorice mučenika koji će biti uzdignuti na čast oltara, jedan je biskupijski svećenik, Luigi Andritzki, Nijemac iz Radwora, koji je 1943. godine, sa samo 28 godina, izgubio život u koncentracijskom logoru u Dachau. Ostala šestorica – dva biskupijska svećenika, te skupina franjevačkih svećenika i klerika Reda manje braće i Trećega svjetovnog reda, dio su vrlo brojnih svjedoka vjere koji su tijekom progona Katoličke Crkve, razbuktanih 1936. godine u Španjolskoj, krvlju platili svoju vjernost Evanđelju.