Novi broj Glasa Koncila

"Stepinac vezan lancem - simbol odnosa prema Hrvatima" naslovna je tema novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 12. prosinca), a prenosi IKA povodom otkrivanja kipa bl. kardinala u Lepoglavi 5. prosinca na dan njegova izlaska iz zatvora.
O zakonskim rupama, odnosno o izmjenama Kaznenog zakona kojima je bio posvećen skup Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, održanom u petak 3. prosinca u Opatiji u komentaru piše urednik Ivan Miklenić. Na skupu je naime zatraženo da se u Hrvatskoj bolje nego dosada zaštiti čast i ugled fizičkih osoba te je predloženo da se kao kaznena djela uvedu sramoćenje, kleveta i uvreda. I nakon predloženih izmjena Hrvatska bi ostala država koja propisuje najniže kazne za počinitelje nedjela protiv časti i ugleda, navodi komentator i dodaje da bi važna promjena bila i u tome što bi teret dokazivanja bio prenesen na onoga tko je u javnosti iznio nešto što pojedina osoba doživljava kao sramoćenje, klevetu ili uvredu, a ne bi bio, kao dosada, na strani tužitelja koji je žrtva. No taj prijedlog, ističe komentator, otkriva koliko u hrvatskom zakonodavstvu ima tzv. zakonskih rupa koje omogućuju ili toleriraju kaos u mnogim područjima društvenog života. Pogodovanje interesnim skupinama nužno ima loše posljedice za većinu hrvatskih građana, a u tom kontekstu nameće se pitanje: Zašto bi baš Hrvatska trebala i dalje biti država u kojoj se najblaže kažnjavaju nedjela protiv časti i ugleda? Komentator također primjećuje da opatijski prijedlog tako pomaže raspršiti jedan od mnogih suvremenih mitova u hrvatskom društvu - onaj o neupitnosti medija i dogma koje oni šire - te ujedno pridonosi malo boljoj budućoj zaštiti ljudskoga dostojanstva u hrvatskom društvu. "Zakonska regulativa koja primjereno ne priznaje i ne štiti ljudsko dostojanstvo građana, a poznato je da je zakonska regulativa izraz ili posljedica u Hrvatskom saboru ili u vladinim tijelima prevladavajuće političke volje, pa je očito da zapravo hrvatski političari ne cijene hrvatske građane i ne žele primjereno štititi njihovo ljudsko dostojanstvo."
Posebno je važno, ističe komentator, ispravno i nepristrano funkcioniranje države na gospodarskom području te je hrvatska država upravo u ovom recesijskom i na svoj način kritičnom povijesnom času dužna zaštititi hrvatske nacionalne interese. "Svaka zemlja stabilne zapadne demokracije ni jednoga trenutka svojega postojanja nije zanemarila svoje nacionalne gospodarske interese, niti je nasjela na suvremeni mit da je država loš gospodar. Za razliku od takvih država, Hrvatska ne samo da nasjeda tom mitu nego ga doslovno i ostvaruje: Kako bi inače bilo moguće da Hrvatska za sanaciju banaka uloži pregolemih 87 milijarda kuna, a onda ih proda za nešto više od 5 milijarda!? Za takvo nečuveno ponašanje - za koje bi netko ipak morao ne samo politički nego i kazneno odgovarati - ipak se ne može optužiti država kao država nego one na državnim političkim funkcijama koji su donijeli takve odluke." - naglašava komentator dodajući da vlada "hitno mora prepoznati koje su to tzv. zakonske rupe koje omogućuju da su u realnom djelovanju povlašteni određeni partikularni interesi, a zanemareni zajednički ili opći interesi hrvatske nacije, te da su važniji interesi pojedinih privrednih grana od dostojanstva ljudske osobe - te hitnim uklanjanjem tih "rupa" izvršiti svoju zadaću: služenja općemu dobru".
"Propisi-pravo-pravda".
"Usprkos silnim naporima najviših hrvatskih dužnosnika, velikog broja vladajućih i oporbenih političara, znanstvenih, kulturnih i medijskih djelatnika u sadašnjoj Hrvatskoj, koji već puno desetljeće nastoje hrvatskome narodu nametnuti povijesnu krivotvorinu o komunizmu kao pozitivnoj ideologiji od njezina nastanka do ostvarenja, sve je veći broj povijesnih činjenica koji govore upravo suprotno. Komunizam ne samo da nije podnosio sve one koji drukčije misle, nego je i likvidirao veliko mnoštvo intelektualaca zbog klasičnog 'delikta mišljenja'." - stoji u novom povijesnom feljtonu iz pera Ivana Armande posvećenom o. Dominiku Baraču - dominikanskom mučeniku za istinu kojeg su sredinom 1945. komunističke vlasti u Trogiru strijeljale, a iza potpuno neutemeljenih optužba u presudi krije se njegov glavni "zločin" - objavljena knjiga "Socijalna filozofija boljševizma".