Crkvena zbivanja u Hrvatskoj, Vedran Šmitran

Prema pisanjima lokalnoga tiska od srijede, jedan je ministar pokrajinske valonske vlade najavio objavljivanje dekreta koji bi mogao katoličke crkve pretvoriti u džamije ili ih ustupiti filozofskim pokretima. Paul Furlan, član socijalističke partije, izjavio je da neće dopustiti da se crkve urušavaju, jer je u većini slučajeva riječ o kulturnim spomenicima, pišu glasila koncerna „Sud Press“, a prenosi agencija Zenit. Srozavanje vjerskog sudjelovanja mora nas potaknuti da crkve otvorimo drugim bogoslužjima, filozofskim pokretima, pa i nekim kulturnim priredbama – dodao je Furlan.
U Belgiju dolazi većina useljenika iz zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom, ako se primijeni to načelo, mnoge će crkve, koje vlada namjerava prenamijeniti, biti pretvorene u džamije. Paul Furlan je predložio da svaki kraj ima samo se jednu crkvu, a ne svaka župa, rekavši kako namjerava izvršiti popis crkvi i utvrditi koje su korisne i u kojima se vjernici okupljaju na bogoslužje. Ministar smatra da će dekret biti objavljen prije isteka vladinog mandata.
Kraljevina Belgija svake godine izdvaja 645 milijuna eura za vjerske zajednice. Iako najvećim dijelom savezna vlada snosi te troškove, pokrajinske vlasti ipak potroše 90 milijuna eura za održavanje vjerskih objekata i župnih stanova. Veći je dio današnje Europe iskusio to što namjerava učiniti ministar, a što su činili Turci osvajajući kršćanske krajeve nego pretvarali crkve u džamije? Vjerojatno se spomenuti ministar domogao koje knjige o povijesti Bosne i Hercegovine, a suvišno je spominjati njegovo političko usmjerenje. Možemo jedino podsjetiti na onu, dobro poznatu komunističku parolu s prinudnih radnih akcija „ništa nas ne smije iznenaditi!“ A dobro je zapamtiti i ovu cifru od 654 milijuna eura što je 15 puta više od onoga što se iz proračuna daje Crkvi u Hrvatskoj. No evo što nam o Vukovaru i drugim događajima javlja Vedran Šmitran
Naši pokojni branitelji i danas nas podsjećaju da je slobodna i neovisna Hrvatska utemeljena na žrtvi sebedarja i nesebične ljubavi, što je temelj i trajan izvor nadahnuća socijalnijeg i pravednijeg društva gdje je u središtu čovjek i opće dobro – istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, predvodeći danas u Vukovaru Svetu Misu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u povodu obilježavanja 19. obljetnice žrtve grada Vukovara.
Govoreći o stradanju Vukovara u Domovinskome ratu, nadbiskup Barišić je kazao kako je nevjerojatno koliko čovjek može pasti ispod razine svoga dostojanstva, koliko može biti nečovjek kad ideologija pomrači um i sljepoća zla zahvati srce. Žao mi je da još neki ljudi ne shvaćaju da je Hrvatskoj bio nametnut rat zbog suludih pretenzija na tuđe teritorije – podsjetio je splitsko-makarski nadbiskup, poručivši da samo Kristov križ ljubavi može biti izvor našega mira i pomirenja, opraštanja i praštanja. Ovom prigodom nadbiskup Barišić uputio je još jedan poziv državnim institucijama da učine sve kako bi se saznala istina o nestalima iz Domovinskog rata, a one koji nešto znaju o grobovima nestalih branitelja i civila da ne ostanu neosjetljivi na bol i patnju brojnih obitelji.
Sudionicima kolone sjećanja, pristiglima iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su prošli gradskim ulicama od vukovarske bolnice do groblja, na početku Svete Mise obratio se i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Marin Srakić. On je među ostalim poručio da će, dopustimo li da žrtve Vukovara prekrije zaborav, tada žrtvom postati cijeli hrvatski narod i Domovina.
U spomen na stradanje Vukovara u Domovinskome ratu na Memorijalnome groblju vijence su prije Svete Mise položila i svijeće zapalila državna i druga izaslanstva.
Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije imenovalo je prošloga utorka organizacijski odbor HBK za pripremu i praćenje pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, 4. i 5. lipnja iduće godine. Za glavnoga koordinatora odbora imenovan je generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis, za pripremu i organizaciju liturgije imenovan je predstojnik Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral HBK dr. fra Ante Crnčević, za protokol će biti zadužen zamjenik generalnoga tajnika HBK vlč. Fabijan Svalina, a za medije predstojnik Tiskovnog ureda HBK Zvonimir Ancić. Zagrebačka nadbiskupija imenovat će i svoj Nadbiskupijski odbor – priopćio je Tiskovni ured HBK.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je muslimanskim vjernicima i predsjedniku Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftiji Ševku Omerbašiću čestitku u prigodi blagdana Kurban bajrama – priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Prigodom proslave Kurban bajrama, upućujem iskrene čestitke Vama i svim vjernicima Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj. Neka proslava Kurban bajrama u srcima muslimanskih vjernika potakne iskreno bogoljublje i čovjekoljublje, koje rađa radošću, mirom i solidarnošću te predanjem milosrdnom i dobrostivom Bogu. Primite moje srdačne pozdrave s izrazima poštovanja – ističe se u čestitki kardinala Bozanića.
U Zagrebu je 16. studenog održan sastanak predsjednika i ravnatelja Caritasa Hrvatske i Bosne i Hercegovine, na kojemu se razgovaralo o korizmenoj akciji „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“, kojoj je cilj senzibiliziranje vjerničke i opće javnosti za stanje Crkve i Hrvata u BiH. Predsjednik Caritasa BK BiH banjolučki biskup Franjo Komarica zahvalio je svima koji se na različite načine uključuju i podupiru tu akciju. Predsjednik Hrvatskoga caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak kazao je da osim prikupljanja sredstava ta akcija želi prije svega promicati zajedništvo i na vidljivi način pokazati zahvalnost za dar ljudi podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, koji su Hrvatsku obogatili svojom vjerom, kulturnim identitetom te je izgrađuju svojim znanjem i radom. Posebno smo zahvalni za mnoga svećenička i redovnička zvanja koja su ponikla na temeljima duboke vjere Crkve u Bosni i Hercegovini – istaknuo je biskup Mrzljak.
Preč. Gustav Kuzmić, umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije i kanonik Varaždinsko-čazmanskog zbornog kaptola, preminuo je danas u 83. godini života i 56. godini svećeništva, nakon duge i teške bolesti u Općoj bolnici u Varaždinu. Oproštaj će biti u subotu, 20. studenog u 13 sati na varaždinskome groblju, a nakon sprovodnih obreda Svetu Misu zadušnicu u crkvi Dobrog Pastira predvodit će varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Gustav Kuzmić rođen je 1928. godine u župi Visoko kod Zeline. Zbog iskazivanja potpore nadbiskupu Alojziju Stepincu, kao bogoslov je – 1950. g. – osuđen na tri godine teškog zatvora, zbog čega je zaređen za svećenika tek 1955. godine. Bio je dugogodišnji župnik u Virju, a 1998. g., nakon uspostave Varaždinske biskupije, imenovan je kanonikom Varaždinsko-čazmanskog kaptola. Iste godine imenovan je počasnim građaninom Općine Virje zbog unapređenja vjere i kulture u Virju, a iduće ga je godine predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao Redom Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske. U 72. godini života umirovljen je te se, preselivši u Varaždin, stavio na raspolaganje Varaždinskoj biskupiji, gdje je pomagao u ekonomatu te obavljao niz drugih pastoralnih zadaća. Bio je katedralni ispovjednik, obavljao je kanonske vizitacije župa, a zbog zdravstvenih problema posljednjih je godina smanjio svoje aktivnosti vrativši se pisanju i izdavaštvu, kojima se i ranije tijekom života posvećivao osobitim žarom, osobito oko izdavanja vjerskog lista „Podravski zvonici“. Od srpnja 2004. g. živio je u Svećeničkom domu u Varaždinu.