Papa primio sudionike na plenarnoj skupštini Papinskog vijeća za kulturu

Na završetku plenarne skupštine Papinskog vijeća za kulturu, na kojem se raspravljalo o „Kulturi komunikacije i novim načinima priopćivanja“, Sveti je Otac primio u audijenciju sudionike skupa. Zahvalivši im na doprinosu proučavanju vrlo važnoga pitanja za crkveno poslanje, rekao je da se vjernici, proučavajući komunikaciju i nove oblike govora, približavaju otajstvu Boga koji se, u svojoj dobroti i mudrosti, želio objaviti ljudima i očitovati im svoju volju. Komunikacija i govor bitne su dimenzije ljudske kulture za napredak osobe u čovještvu i društvenosti. Osluškujući poruke globaliziranog svijeta, shvaćamo da je u tijeku opća kulturna preobrazba, s novim govorima i oblicima komuniciranja, koji potiču usvajanje novih i problematičnih antropoloških poimanja – ustvrdio je Benedikt XVI.
U takvome kontekstu, pastiri i vjernici tjeskobno nailaze na teškoće u naviještanju evanđelja i u prenošenju vjere, također i u crkvenoj sredini. Poteškoće su još istaknutije ako se Crkva obraća muškarcima i ženama koji s njom nemaju veze ili su ravnodušni prema vjeri. Crkva, čija je zadaća naviještati evanđelje svima, ne može ostati po strani ni ravnodušna u svijetu koji komunikaciju smatra pobjedničkom strategijom, što više nastoji se obogatiti novim izražavanjem i komunikativnim metodama, obnavljajući kreativnu zauzetost, kritičko prosuđivanje i pozorno razlučivanje – kazao je Sveti Otac.
Neprikladno priopćivanje dubokog smisla i ljepote vjerskog iskustva može pridonijeti ravnodušnosti mnogih, naročito mladih, te potaknuti njihovo udaljavanje, na što je već upozorila saborska pastoralna konstitucija Gaudium et spes ističući da neprikladno izlaganje poruke prije zakrije nego otkrije pravo lice Boga i vjere. U taženju istine Crkva želi dijalogizirati sa svima, ali da bi dijalog i komuniciranje bili učinkoviti i plodni potrebno je usklađivanje na istu valnu dužinu u okvirima prijateljskog i iskrenog susreta. Mnogi se mladi danas, zbunjeni beskrajnim mogućnostima informatičke mrežne ponude i drugih tehnologija, koriste oblicima komunikacije koji povećavaju opasnost od samoće i gubljenja. Svjestan tih pojava, u više sam navrata govorio o žurnosti odgoja, a na taj se izazov ima i mora odgovoriti kreativnom umnošću, pomičući komunikaciju koja razvija kritički smisao te sposobnost vrjednovanja i razlučivanja – istaknuo je Papa.
I u današnjoj tehnološkoj kulturi hvalevrijedna paradigma inkulturacije evanđelja ima biti vodič, pročišćavajući, ozdravljajući i uzdižući pozitivne čimbenike novih izražavanja i oblika komunikacije. Vršeći svoje poslanje, Crkva može crpiti iz svoje izvanredne baštine simbola, slika, obreda i gesta. Bogati i zgusnuti liturgijski simbolizam mora zasjati u svoj svojoj snazi kao priopćavajući čimbenik koji dotiče ljudsku savjest, srce i um. Kršćanska je tradicija uvijek s liturgijom povezivala umjetnički izražaj, čija je ljepota naročito komunikativna. Ljepota je kršćanskog života u naviještanju evanđelja ipak učinkovitija od umjetnosti i slike. Životi svetaca i mučenika očituju iznimnu privlačnu ljepotu, jer punini života ne trebaju riječi. Potrebni su nam dakle muškarci i žene da govore svojim životom, koji znaju neporočnim djelovanjem i radosnom strašću ljubavi jasno i hrabro naviještati evanđelje – zaključio je Benedikt XVI.