Opću je audijenciju, održanu 10. stuenog u Dvorani 'Pavao VI.', obilježio osvrt Svetoga
Oca na apostolsko putovanje u Santiago de Compostela i Barcelonu. Prije audijencije,
Sveti je Otac u Bazilici svetoga Petra kratko pozdravio hodočasnike iz Češke Republike
i iz talijanskoga mjesta Carpineto Romano, koji su došli na hodočašće u Rim kako bi
zahvalili papi Benediktu XVI. za njegov pohod. Svetište Santiago de Compostela,
u španjolskoj pokrajini Galiciji, bilo je cilj prvoga dijela Papina putovanja, na
koje je pošao – kako je rekao – kao hodočasnik, među vrlo brojnim hodočasnicima koji
su se ove jubilejske godine uputili u to svetište. Dok sam, ganut, prema tradiciji,
zagrlio tog sveca, mislio sam kako je ta gesta prihvata i prijateljstva također način
za izražavanje prihvaćanja njegove riječi i sudjelovanja u njegovom poslanju – primijetio
je Papa te dodao – To je snažan znak volje za prilagođavanjem apostolskoj poruci koja
nas, s jedne strane, obvezuje da budemo vjerni čuvari Radosne vijesti koju su prenijeli
apostoli, i to ne popuštajući kušnji da ju promijenimo, smanjimo ili upravimo prema
drugim interesima, a s druge strane svakoga od nas preobražava u neumorne navjestitelje
vjere u Krista, riječju i svjedočanstvom života na svim društvenim područjima – istaknuo
je Sveti Otac. Vidjevši tijekom Svete Mise služene u tom svetištu brojne hodočasnike,
Papa je kazao da se upitao što sve te ljude potiče da ostave svoje svakodnevne poslove
i upute se na pokajničko hodočašće u Compostelu, na put koji je ponekad dug i težak,
te sâm dao odgovor: to je želja, kojoj teže iz dubine srca, da dođu do Kristova svjetla,
iako to često ne znaju izraziti riječima. U trenutcima zbunjenosti, traženja, teškoćâ,
kao i u težnji za jačanjem vjere i dosljednijim životom, hodočasnici u Compostelu
kreću na važan put obraćenja Kristu, koji je na sebe preuzeo slabost, grijeh čovječanstva,
bijedu svijeta, odnoseći ih tamo gdje zlo nema moć, gdje svjetlost dobra sve osvjetljuje.
Riječ je o tihim pješacima koji dolaze iz cijeloga svijeta, i koji ponovno otkrivaju
vrlo staru srednjovjekovnu kršćansku tradiciju hodočašća, prolazeći kroz sela i gradove
prožete katolištvom – rekao je Sveti Otac. Papa je nadalje istaknuo da se molio
da hodočašće u Santiago održi živim istinsko vjersko, duhovno i pokajničko značenje,
da ne popusti banalnosti, rastresenosti i modama, te da i dalje bude uporište za današnju
Europu, kontinent koji je pozvao da se sve više otvori Bogu. Očuvanje i jačanje otvorenosti
za nadnaravno, kao i plodan dijalog između vjere i razuma, politike i religije, gospodarstva
i etike, omogućit će izgradnju Europe koja, vjerna svojim neophodno potrebnim kršćanskim
korijenima, može u potpunosti odgovoriti na svoj poziv i poslanje u svijetu – istaknuo
je Sveti Otac. Papa se potom prisjetio svečane Svete Mise tijekom koje je posvetio
Baziliku Svete Obitelji u Barceloni. To veličanstveno djelo – bogato vjerskom simbolikom,
dragocjeno u spletu oblika, divno u igri svjetla i bojâ – poput goleme kamene skulpture,
plod duboke vjere, duhovne osjetljivosti i umjetničkog dara Antonija Gaudíja, podsjeća
na pravo svetište, mjesto pravoga bogoštovlja, na Nebo – istaknuo je Sveti Otac te
dodao - Sâm je život tog velikog arhitekta, s kršćanskoga stajališta bio primjeran,
i to toliko da se može reći da je, dok je Gaudí radio na gradnji hrama, Bog u njemu
gradio duhovnu građevinu, jačajući ga u vjeri i približavajući ga sve više bliskosti
s Kristom. U tu je tako veličanstvenu građevinu svoju genijalnost stavio u službu
lijepoga – primijetio je Papa. Poznati je arhitekt taj rad smatrao poslanjem kojim
je bila obuhvaćena cijela njegova osoba (…) Tako je započeo intenzivno moliti, postiti
i živjeti siromašno, osjećajući potrebu da se duhovno pripremi kako bi u materijalnoj
stvarnosti mogao izraziti neistraživo Božje otajstvo – istaknuo je Sveti Otac. Papa
je katehezu završio osvrćući se na posjet Institutu „Djeteta Isusa“, ustanovi koja
se brine o djeci s posebnim potrebama, te istaknuo da nas njihovi životi, koji su
dragocjeni u Božjim očima, stalno pozivaju da iziđemo iz svojega samoljublja. Pritom
je ponovno istaknuo dragocjeni karitativni rad redovnica, liječnika, odgojitelja i
dragovoljaca, koji uz veliko zalaganje rade u toj ustanovi. Na kraju je u molitve
vjernika povjerio sljedeći Svjetski dan mladeži koji će se održati 2011. godine u
Madridu.