Drugi dan apostolskoga putovanja u Španjolsku Papa posvetio novoizgrađenu crkvu Svete Obitelji

Po završetku prvoga dana apostolskog putovanja u Španjolsku, koji se odvijao u hodočasničkome duhu, Sveti se Otac sinoć iz Santiga de Compostela preselio u Barcelonu, u nadbiskupijski dvor gdje je prenoćio. Benedikt XVI. se jutros u devet sati zaputio prema novoizgrađenoj crkvi Svete Obitelji, gdje su ga dočekali predsjednik Zaklade Sagrada Familia i arhitekt Bonett, odgovoran za projekt izgradnje crkve. Papa se prije početka svete mise za posvetu novosagrađene crkve u muzejskoj dvorani zadržao u kratkom razgovoru s kraljevom obitelji. Papa je na početku svete mise pozdravio nadbiskup Barcelone kardinal Sistach, potom je arhitekt Bonett ukratko predstavio projekt te Svetoga Oca upoznao s tijekom radova, a Papa je predao ključeve svećeniku, rektoru crkve.
Komentirajući biblijska čitanja u kojima se govori o radosti zbog dana Gospodnjega, Papa je rekao da tim riječima želi pozdraviti kralja i kraljicu, nazočne na misi, a bilo ih je više od 500 tisuća, nadbiskupa Barcelone koji ga je pozvao za posvetu nove crkve Svete Obitelji, čarobnu sintezu tehnike, umjetnosti i vjere. Ovo je značajan dan duge povijesti čekanja, rada i velikodušnosti, koja traje više od jednoga stoljeća – rekao je Sveti Otac podsjećajući na sve koji su pridonijeli izgradnji crkve, posebno ističući tvorca projekta Antonija Gaudíja, genijalnog arhitekta i dosljednog kršćanina, čija je baklja vjere sjala sve do kraja njegova života, življena s apsolutnim dostojanstvom i skromnošću – rekao je sveti Otac.
Što znači posveta ove crkve? U srcu svijeta, pred očima Boga i ljudi, u poniznom i radosnom činu vjere, golema količina tvari, ploda prirode i neizmjernog napora ljudskog uma, koji je podigao ovo umjetničko djelo vidljivi je znak nevidljivoga Boga, na čiju se slavu uzdižu ovi tornjevi, strjelice koje svjedoče apsolutnost svjetla Onoga koji je svjetlost, uzvišenost i ljepota. Gaudí je želio ujediniti nadahnuće koje je kao čovjek, vjernik i arhitekt, crpio iz tri velike knjige: prirode, Svetoga pisma i liturgije. Tako je ujedinio stvarnost svijeta i povijest spasenja, objavljenu u Svetome pismu i predstavljenu u Liturgiji. U sveto je zdanje unio stijene, stabla i ljudski život, da sve stvoreno sudjeluje u slavi Božjoj, a istodobno je vani iznio oltarne slike (retabli), objelodanujući ljudima otajstvo Boga objavljeno u rođenju, muci, smrti i uskrsnuću Isusa Krista. Tako je premostio rascjep između ljudske i kršćanske savjesti, između ovozemaljskog života i otvaranja prema vječnom, između ljepote stvorenoga i Boga koji je sama ljepota – ustvrdio je Benedikt XVI.
Gospodin Isus je stijena na kojoj počiva teret svijeta, čuva cjelokupnost Crkve i u jedno objedinjuje sva ljudska dostignuća. U Njemu imamo Riječ i nazočnost Boga, od Njega Crkva prima vlastiti život, nauk i poslanje. Čvrstoća Crkve ne proizlazi iz nje same, ona je pozvana da bude znak i sredstvo Krista, u čistoj poslušnosti Njemu i u posvemašnjoj službi njegovu poslanju. Jedino Krist utemeljuje jedinu Crkvu. A njezina je velika zadaća očitovati svima da je Bog Bog mira a ne nasilja, slobode a ne prisile, sklada a ne razdora. U tome smislu, vjerujem da je posveta ove crkve Svete Obitelji u doba kada čovjek teži graditi svoj život kao da Bog ne postoji, kao da mu On nema što reći, vrlo znakovit događaj. Gaudí je ovim djelom dokazao da je Bog pravo mjerilo za čovjeka, da je tajna istinske izvornosti u vraćanju Bogu, počelu svega – istaknuo je Sveti Otac.
Udruga prijatelja svetoga Josipa htjela je da se ova crkva posveti svetoj Obitelji. Zagovornici su htjeli očitovati svijetu ljubav, rad i služenje pred licem Božjim, upravo kako je živjela sveta Obitelj iz Nazareta. Sasvim su se promijenili uvjeti života, a veliki je skok učinjen u tehničkim, socijalnim i kulturnim okvirima. No, ne možemo se zadovoljiti samo s tim napretcima, s njima uvijek moraju biti i moralni napretci, poput pozornosti, zaštite i potpore obitelji, jer je velikodušna i nerazrješiva ljubav između muža i žene učinkovit okvir i temelj ljudskoga života, od začeća do prirodnoga završetka. Jedino se iz ljubavi i vjernosti rađa i traje prava sloboda. Crkva stoga zahtijeva prikladne gospodarske i društvene mjere da se žena može posvema ostvariti u kući i na poslu, da država pomogne muškarcu i ženi koji stupaju u brak i zasnivaju obitelj, da se život djece od samoga začeća smatra svetim i nepovrjedivim, da se rađanje cijeni, vrjednuje i podupire na pravnoj, društvenoj i zakonodavnoj razini. Crkva se opire svakom obliku nijekanja ljudskog života i podupire sve što promiče naravni red u okviru obiteljske ustanove – zaključio je Papa.
Na kraju svete mise svečano je otvorena kapela Presvetoga oltarskog sakramenta, a kardinal Sistach je pročitao dokument kojim Sveti Otac novopesvećenu crkvu uzdiže na rang Manje bazilike. Papa se nakon završene svete mise pojavio na balkonu okrenutom prema trgu i ulici gdje su se okupili vjernici za tradicionalnu molitvu Anđeo Gospodnji. Papa je u nagovoru prije molitve podsjetio da je u Porto Alegru, u Brazilu, jučer proglašena blaženom službenica Božja Barabara od Presvetoga Trojstva, koja je osnovala redovničku družbu Bezgrješnoga Srca Marijina, a cijeli je život živjela na veću slavu Božju velikodušno služeći braći, naročito najsiromašnijima i potrebitima, te je s nazočnima podijelio radost radi posvete nove crkve u Barceloni Onome, Sinu Svevišnjega, koji nas je pod zaštitom Marije i Josipa u tišini nazaretske kuće učio o dostojanstvu i iskonskoj vrijednosti braka i obitelji, nadi čovještva, u kojoj se prihvaća život, od začeća do prirodne smrti. On nas je također naučio da se cijela Crkva, slušajući i živeći po njegovoj riječi, pretvara u njegovu obitelj. Što više, naložio nam je da budemo sjeme bratstva koje u ljudskim srcima hrani nadu – istaknuo je Sveti Otac te ponovno podsjetio na arhitekta Gaudíja.
Gaudí je zapravo ovim djelom želio naviještati evanđelje cijelom narodu. Stoga je tri vanjska ulaza smatrao katehezom o Isusu Kristu, velikom krunicom, molitvom priprostih, gdje se mogu promišljati radosna, žalosna i slavna otajstva Gospodina Našega. On je zajedno sa župnikom izradio nacrt i svojom ušteđevinom financirao izgradnju škole za djecu zidara i siromašnih obitelji u predgrađu Barcelone. Govorio je da siromašni uvijek moraju naći prihvat u crkvi, u kršćanskome milosrđu – zaključio je Sveti Otac.