Sveti Otac primio sudionike skupa posvećenoga teologu Romanu Guardiniju

Kršćansko viđenje svijeta kao sredstvo za približavanje Božjoj istini. U taj je unutarnji put, prožet dijalogom s drugima, svoj život svećenika i teologa uložio Romano Guardini. Papa Benedikt XVI., koji je bio Guardinijev učenik, govorio je o glavnim točkama u promišljanju tog teologa, tijekom audijencije u koju je, 29. listopada, primio sudionike skupa posvećenog analizi duhovne i intelektualne baštine toga znanstvenika koji je preminuo prije 40 godina.
Čovjek unutarnjeg dijaloga i kulturne razmjene s ljudima, zaljubljen u Božju istinu, i u istinu o čovjeku, i to kao traženje koje vodi do izbora dobra u odnosu na bližnjega – rekao je papa Benedikt XVI., koji je od mladosti imao prigode slušati i proučavati Romana Guardinija, kojemu je berlinska zaklada, koja nosi ime tog teologa rođenog u Veroni 1885., i preminuloga 1. listopada 1968. godine u Münchenu, ovih dana posvetila poseban skup. Tog teologa nije zanimalo poznavati bilo koju stvar, ili mnogo stvari; - rekao je Papa te dodao – htio je poznavati Božju istinu i istinu o Čovjeku, i otkriti što znači kršćansko viđenje svijeta. To je bilo usmjerenje njegova poučavanja koje je pogodilo nas mlade. Mi, naime, nismo htjeli poznavati navalu svih mišljenja koja su postojala unutar ili izvan kršćanstva, jer smo željeli znati ono što jest. A tamo je bio netko tko je, bez straha i istodobno uza svu ozbiljnost kritičke misli, stajao pred tim pitanjem, i pomagao nam slijediti misao.
Ipak, - rekao je nadalje Sveti Otac – iako Božja istina nije ni apstraktna ni nedohvatljiva, nego se nalazi u živom-konkretnom, u liku Isusa Krista, ponekad ni najraspoloživiji čovjek ne razumije ono što Bog govori. Stoga je potrebna pomoć, a ona se sastoji u razmjeni s drugima. Guardini je bio čovjek dijaloga – istaknuo je Papa. Njegova su djela, gotovo bez iznimke, nastala iz dijaloga, barem onog unutarnjeg (…) Za Guardinija, iz otvorenosti čovjeka prema istini proizlazi ethos, temelj za naše moralno ponašanje u odnosu prema bližnjem, kao potreba u našem životu. Upravo stoga što čovjek može susresti Boga, može djelovati za dobro – napomenuo je Papa.
Istaknuvši potom da je Guardini bio i osjetljivi pedagog za mlade, Sveti je Otac rekao da je pročišćavao i produbljivao njihove ideale samoodređivanja, odgovornosti i unutarnje iskrenosti, te ih poučavao da je sloboda istina, i da je čovjek istinit ako je to „po svojoj naravi“, koja pak vodi do Boga. Osim toga, - dodao je Papa – prateći mlade, Guardini je tražio i novi pristup liturgiji. Ponovno otkrivanje liturgije, za njega je bilo otkrivanje jedinstva između duha i tijela u potpunosti cijeloga čovjeka. Liturgijsko je ponašanje, naime, uvijek tjelesno i duhovno. Molitva je proširena tjelesnim djelovanjem, i djelovanjem zajednice, te se tako jedinstvo otvara cijeloj stvarnosti – primijetio je Sveti Otac.
Izrazivši nadu da će pozorno proučavanje djelâ Romana Guardinija produbiti svijest o kršćanskim temeljima naše kulture i našega društva, Papa je govor završio razmišljanjem o neprolaznoj aktualnosti odnosa između vjere i svijeta, koji je bio u središtu misli tog teologa. Guardini je u sveučilištu vidio mjesto traženja istine. To, međutim, može biti tako samo ako je ono slobodno od bilo kakve instrumentalizacije i političkog, ili nekog drugog, upletanja. Danas, u svijetu globalizacije i raščlanjivanja, ta potreba ima biti ostvarena više nego ikada – istaknuo je na kraju Sveti Otac.