Papa Benedikt XVI. primio vjerodajnice novih veleposlanika Portugala, Slovenije i Ekvadora

Prinos vjere u razvoju društva, promicanje života i obitelji, te važnost europskih kršćanskih korijena – teme su o kojima je papa Benedikt XVI. govorio danas prije podne primajući vjerodajnice troje novih veleposlanika pri Svetoj Stolici. Riječ je o slovenskoj veleposlanici, te portugalskome i ekvadorskome veleposlaniku. Papa je istaknuo da Crkva nema političkih ambicija, nego je pozvana ponuditi svoj prinos za opće dobro.
U govoru ekvadorskome veleposlaniku Luisu Dositeu Latorri Tapiji, Sveti se Otac prisjetio svojega posjeta toj zemlji 1978. godine, te istaknuo blagodati koje katolička vjera može donijeti promicanju osobe i društva. Crkva ne traži nikakve povlastice, nego samo želi dati svoj prinos za cjeloviti razvoj ljudi. Opće dobro treba prevladati stranačke i staležne interese, a moralni imperativ ima biti obvezno uporište svakog građanina – napomenuo je Papa te dodao da nema univerzalnoga općeg dobra bez duhovnoga i moralnoga dobra ljudi.
Povijest nas uči kako nepriznavanje istine o čovjeku, stvorenome na sliku i priliku Božju, često dovodi do nepravde i totalitarizma. Ali kada država poštuje tu istinu, onda se – prema Papinim riječima – učvršćuje sloboda i istinsko sudjelovanje u društvu. Zbog toga valja štititi život u svim njegovim razdobljima, vjersku slobodu, kao i obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene. Crkveni pastiri pak ne trebaju ulaziti u političku raspravu, dajući konkretna rješenja, ali – kako je rekao Sveti Otac – ne trebaju ostati ni neutralni pred velikim problemima i težnjama ljudskoga bića, niti biti ravnodušni u trenutku borbe za pravednost.
Nakon što se prisjetio svojega apostolskog pohoda Portugalu, u svibnju ove godine, Sveti je Otac u govoru novome portugalskom veleposlaniku Manuelu Tomásu Fernandesu Pereiri, istaknuo zalaganje Svete Stolice u službi cjelovitoga promicanja čovjeka i narodâ. Svi bi imali biti uvjereni da prepreke u takvome promicanju nisu samo gospodarske naravi, nego ovise o ponašanju i o dubljim vrednotama, onima moralnima i duhovnima – rekao je Papa te istaknuo - Stoga, kada Crkva promiče svijest o tome da te iste vrednote imaju nadahnuti javni i privatni život, ne čini to zbog političkih ambicija, nego da bi bila vjerna poslanju koje joj je povjerio njezin božanski Utemeljitelj.
Papa je nadalje, na tragu Drugoga vatikanskog sabora, istaknuo da Crkva nije povezana ni s jednim posebnim oblikom ljudske kulture ili političkoga, gospodarskoga ili društvenoga sustava, te upravo zbog te svoje univerzalnosti može vrlo usko povezivati razne ljudske zajednice i nacije, samo ako imaju pouzdanja u nju i stvarno joj priznaju pravu slobodu u obavljanju njezina poslanja koje je moralnoga i vjerskoga obilježja. Crkva se ne miješa s djelomičnim i prolaznim uzorima društva, nego teži preoblikovanju srdaca i umova, da bi čovjek mogao samoga sebe otkriti i prepoznati u punoj istini svoje čovječnosti – napomenuo je Sveti Otac te dodao da Crkva u tom kontekstu ohrabruje kršćane da kao građani potpuno preuzmu vlastite odgovornosti kako bi, ujedinjeni s drugima, pridonijeli općem dobru i velikim ljudskim idealima.
Sa slovenskom se veleposlanicom Majom Marijom Lovrenčič Svetek Papa prije svega zadržao u razgovoru o integraciji Slovenije u Europsku uniju, te istaknuo da u svojim temeljnim pretpostavkama ona ima opće kršćanske korijene Staroga kontinenta. Upravo je oslanjanje Slovenije na evanđeoske vrednote pridonijelo povezanosti zemlje – primijetio je Papa te dodao da je ta baština, i u teškim i bolnim trenutcima, bila stalni kvasac utjehe i nade, te je, nakon pada komunističkoga režima, poduprla Sloveniju na njezinu putu prema neovisnosti. Bilo je to vrijeme kada je Sveta Stolica željela na poseban način biti blizu slovenskoj naciji – napomenuo je Sveti Otac te na kraju istaknuo zalaganje Svete Stolice u promicanju mira i pravednosti, nadvladavanju nesloge, i jačanju konstruktivnih odnosa.