Sveti Otac pozvao bogate zemlje na nužno suzbijanje gladi u svijetu
Zaštititi vodu i zemljina dobra, odrediti fondove za oživljavanje zemljoradnje, staviti
na stranu privatne interese radi solidarnosti ljudskoga lica, te preustrojiti međunarodne
ustanove na temelju načela potpore – putovi su na kojima je papa Benedikt XVI. utemeljio
svoju poruku za Svjetski dan prehrane koji se obilježava 16. listopada, a čije su
teme bile u središtu pozornosti u petak, 15. listopada, na sastanku na vrhu održanome
u Rimu, u sjedištu Organizacije ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu. Sramotno
je da, unatoč riječima i obećanjima, na kraju 2010. godine u svijetu još uvijek ima
925 milijuna gladnih ljudi – rekao je glavni tajnik spomenute organizacije, Jacques
Diouf. Nadbiskup Renato Volante, stalni promatrač Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih
naroda za prehranu i poljoprivredu, pročitao je pak razmišljanja Svetoga Oca o tom
pitanju. Papa Benedikt XVI. nije manje kritičan. Pozornost se prečesto odvraća od
potreba narodâ, – istaknuo je Papa – zatim, premalo se pozornosti posvećuje radu na
polju, a zemljini proizvodi nemaju odgovarajuću zaštitu. Slijedom toga se – prema
Papinim riječima – stvara gospodarska neuravnoteženost, i zanemaruju se neotuđiva
prava i dostojanstvo svakoga ljudskog bića. Sveti Otac stoga daje niz prijedloga,
već sadržanih u njegovu socijalnom nauku, kao i njegovih prethodnika. Najprije, siromaštvo
ima biti nadvladano kroz istinski ljudski razvoj, utemeljen na misli o osobi kao jedinstvu
tijela, duše i duha. Danas se, međutim, - primjećuje Sveti Otac – pod pritiskom globalizacije
ukorijenila težnja prema ograničavanju viđenja na razvoj koji zadovoljava materijalne
potrebe osobe, i to posebno putem pristupa tehnologijama. Ali, istinski razvoj ne
služi jednostavno onome što osoba 'posjeduje', nego treba obuhvatiti i više vrednote
bratstva, solidarnosti i općega dobra. Papa, osim toga, ističe suzbijanje gladi kroz
konkretne pothvate potaknute ljubavlju i nadahnute istinom. Sveti Otac predlaže
i praktične strategije. Kratkoročna se prehrambena sigurnost može postići – piše Papa
– određivanjem odgovarajućega financiranja koji će zemljoradnji omogućiti ponovno
pokretanje vlastite proizvodnje, unatoč pogoršanju klimatskih i okolišnih uvjeta.
Ti uvjeti – dodaje Sveti Otac – imaju vrlo negativan utjecaj na seosko pučanstvo,
na sustave obrađivanja i načina rada, posebno u zemljama koje već pogađa prehrambena
oskudica. Ipak, zajamčiti hranu nije dostatno. Bitno je da svatko svakoga dana ima
pristup hrani – istaknuo je Papa. Jednako tako i vodi; pristup vodi je pravo koje
valja štititi zbog njezine važnosti u svim vrstama živih organizama. Osvrnuvši
se potom na industrijalizirane zemlje, Sveti je Otac istaknuo kako moraju biti svjesne
činjenice da sve veće potrebe u svijetu od njih zahtijevaju visoku razinu pomoći.
One ne mogu jednostavno ostati zatvorene za druge, jer takvo ponašanje – prema Papinim
riječima – ne bi poslužilo rješavanju krize. Govoreći pak o kampanji nazvanoj „Jedna
milijarda gladnih“, koju je spomenuta agencija Organizacije ujedinjenih naroda pokrenula
da bi senzibilizirala javno mnijenje na hitno potrebno suzbijanje gladi, Sveti je
Otac primijetio da je ona istaknula potrebu za odgovarajućim odgovorom, koji treba
stići i od pojedinih zemalja, i od međunarodne zajednice. To je razlog zbog kojega
je vrlo važna reforma međunarodnih ustanova na temelju načela potpore, budući da –
kako stoji u enciklici 'Caritas in veritate' – same ustanove nisu dovoljne, jer je
cjeloviti ljudski razvoj prije svega poziv, te stoga zahtijeva slobodno i solidarno
preuzimanje odgovornosti svih ljudi – napomenuo je Sveti Otac u poruci. I samo
jedan mobitel može smanjiti ovu pojavu – proizlazi pak iz izvještaja koji je 14. listopada
objavila Konferencija Organizacije ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj. Može li
uporaba mobitela i Interneta pridonijeti suzbijanju gladi? Na prvi pogled – kako piše
današnji talijanski katolički dnevnik 'Avvenire' – veza između krajnje prehrambene
potrebe i telekomunikacija nije izravna. Međutim, u Indiji, primjerice, siromašni
ribari počinju rabiti mobitel u komunikaciji s lokalnim tržištima, što je dovelo to
povećanja njihove zarade, smanjenja cijene ribe za siromašne potrošače, te smanjenja
neiskorištenih količina ribe zbog brzoga kvarenja. Slični su rezultati utvrđeni u
raspodjeli mlijeka u planinskim seoskim područjima Butana, a brojni su pozitivni primjeri
postignuti i u unutrašnjosti Afrike.