Na Biskupskoj sinodi za Bliski istok izražena zabrinutost, ali i nada
Ekumenski i međureligijski dijalog bili su u petak, 15. listopada, u središtu rada
Sinode za Bliski istok, koja je u tijeku u Vatikanu. U prisutnosti Svetoga Oca, održana
je osma opća kongregacija, na kojoj su govorili bratski izaslanici koji su prenijeli
pozdrave Ekumenskoga vijeća Crkvi. Jučer popodne, 14. listopada, svoje su pak govore
održala dva posebna gosta, obojica muslimani: sunit Muhammad al-Sammak, politički
savjetnik Velikoga libanonskog muftije, i šiit Ayatollah Seyed Mostafa Mohaghegh Ahmadabadi,
profesor prava na Sveučilištu u Teheranu. Sveti je Otac obojicu primio u audijenciju. Potrebno
je zajedno djelovati za dobro kršćana na Bliskome istoku, s vidika opće Crkve utemeljene
na Euharistiji, ujediniti Uskrs, te ustanoviti blagdan mučenika s Istoka. Ekumenski
dijalog na Sinodi bila je opširna i raščlanjena tema, pogleda upravljena na prestanak
izraelsko-palestinskoga sukoba i mir u regiji. Ali, neka se dijalog vodi i u međureligijskome
obliku, zatražili su biskupi, podsjećajući da muslimanska zemlja ne znači odmah i
teroristička. U tom kontekstu, sudionici sinode su predložili promicanje rezolucije
Organizacije ujedinjenih naroda o vjerskoj slobodi koja bi štitila i od kristijanofobije,
i od islamofobije, jer ne valja biti plašljiv u zaštiti prava na ispovijedanje vlastite
vjere, jednako tako kao što ne valja rabiti religiju za opravdavanje ratova iz političkoga
ili gospodarskoga interesa. O iskustvu u dijalogu među religijama govorili su i
slušatelji na Sinodi, kao što su predstavnici Pokreta fokolara, Neokatekumenskoga
puta i Zajednice svetoga Egidija, koji su istaknuli važnost kršćanske prisutnosti
u muslimanskim zemljama, te njihovo djelovanje u promicanju mira i jedinstva. Vrlo
je važna i suradnja s laicima, a potrebno je također ženama i invalidima dati mogućnost
otkriti vlastito poslanje u Crkvi i u svijetu, te odgojiti mlade za otvorenost i prihvaćanje
drugoga. Sinodski su se oci potom osvrnuli na strašnu dramu kršćana u Iraku. U
tijeku je kampanja da se istjeraju iz zemlje – kažu biskupi – stoga međunarodna zajednica
ne može šutjeti. Šutnja nije dopustiva ni što se tiče teškoga stanja Crkve u Turskoj,
koja se ponekad zanemaruje, a čije je preživljavanje u opasnosti. Njezina je povijest
– kako je istaknuto na sinodi – napisana i krvlju žrtava, među kojima je msgr. Luigi
Padovese, apostolski vikar u Anatoliji, don Andrea Santoro i armenski novinar Dink. Jučer
su poslijepodne u središtu rada sinode bila izlaganja dvojice muslimanskih predstavnika.
'Uzajamno razumijevanje' bila je nit vodilja njihovih govora u kojima su opisali odnose
između kršćana i muslimana. Šiitski je predstavnik posebno istaknuo da se stabilnost
svijeta može postići samo ako svi mogu živjeti bez straha od drugoga. Stoga je bitno
da vjernici svih religija mogu uživati vlastita prava bez srama. Bilo je mračnih trenutaka
u odnosima između kršćana i muslimana – rekao je posebni predstavnik – ali ima zemalja
u kojima kršćani žive uz muslimane. I to je put koji valja slijediti. U svojim
nastupima govornici na Sinodi biskupa izriču ne samo svoju zabrinutost sučelice mnogim
svagdašnjim teškoćama, nego i nadu da se stanje može popraviti i u dijalogu punom
međusobnoga poštovanja, no pritom imaju i neke prijedloge. Od zabrinutosti katolika
na Bliskom Istoku spominju se, među ostalim, kako politička podijeljenost zemalja
utječe na kršćane, kako se određeni konfesionalizam zatvara u geta, kako postoji opasnost
od stvaranja etničkih i nacionalističkih crkava. Tako među primjerima nade možemo
uočiti ponos na živu svijest o Kristovu utjelovljenju u njihovu području, na raznolikost
liturgija i obreda, na radost maloga stada, na duhovnost zajedništva kao Abrahamova
djeca, na otvorenost katoličkih struktura, na svjetlo za život po vjeri. Od prijedloga
je vrlo zanimljiv onaj koji dolazi od grčko-melkitskog antiohijskog patrijarhata
da se, naime, u Nazaretu uspostavi međunarodni centar za obitelji.