Sa Sinode za Bliski istok

Novo svanuće za Bliski istok – želja je izražena danas prije podne na Biskupskoj sinodi za to područje, koja se održava u Vatikanu na temu „zajedništva i svjedočanstva“. Tijekom treće opće kongregacije, u nazočnosti pape Benedikta XVI., sinodski su oci svoju pozornost usredotočili i na Irak, te zatražili prestanak sukobâ. Na svršetku prijepodnevnih radova izabrani su članovi Povjerenstva za Poruku. Jučer poslije podne, rad na Sinodi bio je posvećen odnosima između Bliskoga istoka i drugih kontinenata.
Potreban je zajednički rad svih da bi se pripremilo novo svanuće za Bliski istok – zahtjev je sudionika na sinodi, koji su uputili i apel za prestanak sukobâ, agresivnih muslimanskih struja, te za poštovanje vjerske slobode. Osvrćući se posebno na Irak, biskupi su istaknuli da bez dijaloga neće biti mira i stabilnosti, a glasovi se imaju ujediniti u prokazivanju velike ekonomske dobiti od trgovine oružjem. Osim toga, kršćani žele živjeti u miru i slobodi, umjesto preživljavanja, a iseljavanje, nazvano smrtonosnim, izazov je s kojim se valja suočiti.
Iako nije prisutan na sinodi kao zemlja Bliskoga istoka, sinodski su se oci, zbog patnji tamošnjega pučanstva, spomenuli i Afganistana. Pritom je istaknuta odgovornost zapadnih sila, a posebno onih koje su počinile povijesne pogrješke u odnosu na Bliski istok, kako bi se poslušao zaziv pravde i mira u regiji.
U sinodskoj se dvorani potom govorilo o dijalogu između kršćana i muslimana, kao o uzajamnome obogaćivanju. Kršćani od islama mogu naučiti biti bolji praktični vjernici, dok njihova blizina s Evanđeljem može pomoći muslimanima razmišljati o kritičkome čitanju Kurana. U tom su vidiku sinodski oci osudili provokativne pothvate u odnosu na islam, poput satiričkih vinjeta ili spaljivanja Kurana, te ohrabrili skautske aktivnosti u kojima mladi borave zajedno, bez obzira na vjeru. Potom su izneseni utješni podaci o odgoju. Na Bliskome istoku, naime, Katolička Crkva vodi oko tisuću školskih ustanova s oko 600.000 učenika, četiri sveučilišta, osam viših crkvenih škola, i najmanje 10 sjemeništa različitih obreda. Vrlo cijenjeni, svi ti centri otvoreni su i za najsiromašnije.
Između ostaloga, istaknuta je i važnost laikata, zreloga u vjeri i svjesnoga u zvanju, kao i crkvenih pokreta i novih zajednica, koji nisu prijetnja, nego dragocjena i stvarna potpora za oživljavanje evangelizacije. Poseban je prostor potom posvećen pitanju sektâ, kojih je, primjerice u Jordanu, oko pedeset.
Jučer je poslije podne pak održano pet „Kontinentalnih izlaganja“, posvećenih odnosima Bliskoga istoka s ostatkom svijeta. Zajednički nazivnik svih izlaganja bilo je pitanje iseljavanja koje kršćane s Bliskoga istoka vodi u cijeli svijet. Slijedom toga istaknuta je potpora, između ostaloga i putem Međunarodnoga Caritasa, onima koji žive u dijaspori, kao i potrebno zajedništvo i važnost kršćanske kulturne baštine Bliskoga Istoka koja, posebno u Europi, pobuđuje svijest vjernika. Istaknuto je i razmatranje liturgije koja, ako je ukorijenjena u tradiciju, pomaže u očuvanju živosti vjere, kao i obnova misionarskoga djelovanja jer – kako je istaknuto na sinodi – Crkva se Bliskoga istoka ne treba bojati, ni sramiti propovijedati Evanđelje. Na kraju je istaknuta važnost širenja biblijske kulture, kako bi Riječ Božja bila temelj svakoga odgoja, obrazovanja i dijaloga, u izgradnji mirne civilizacije.