Nadbiskup Nikola Eterović predstavio Posebnu sinodu za Bliski istok

U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša – tema je posebne sinode za Bliski istok koja će se održati u Vatikanu od 10. do 24. listopada, a koja je, u prisutnosti glavnoga tajnika Sinode nadbiskupa Nikole Eterovića, i oca Cire Benedettinija, zamjenika ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice, 8. listopada predstavljena u Tiskovnome uredu Svete Stolice.
Šesnaest država, sedam milijuna četvornih kilometara, pet i pol milijuna katolika, odnosno 1,6% pučanstva – brojke su koje obilježavaju Bliski istok. Njemu posvećena sinoda, koja će započeti u nedjelju, Svetom Misom koju će u Bazilici svetoga Petra predvoditi papa Benedikt XVI., ističe se brojnim posebnim obilježjima. Prvi put će se, naime, oko Pape okupiti gotovo svi biskupi Bliskoga istoka; osim toga, bit će to, do sada, najkraća sinoda, trajat će samo 14 dana. I to stoga, - kako je objasnio nadbiskup Eterović – da sinodski oci ne bi predugo bili daleko od svojih vjernika, budući da je u zemljama Bliskoga istoka stanje prilično slojevito. Što se tiče službenih jezika na sinodi, uz engleski, francuski i talijanski, prvi će put među njima biti i arapski. Jednako će tako čitanja i molitve na Svetoj Misi biti na različitim jezicima, među kojima na latinskome, engleskome, talijanskome, francuskome, arapskome, hebrejskome, turskome i farsi jeziku, odnosno perzijskome.
Osim Crkve latinske tradicije, svoje će predstavnike imati i šest katoličkih Istočnih Crkvi sui iuris, odnosno Koptska, Sirska, Grčko-melkitska, Maronitska, Kaldejska i Armenska. Na ovakvome događaju ne mogu nedostajati ni židovski i muslimanski predstavnici. Tako će na radovima sinode biti nazočan predstavnik Svjetskoga židovskog kongresa, te dva muslimanska predstavnika, jedan šiit i jedan sunit. Među gostima bit će 13 predstavnika kršćanskih pravoslavnih Crkvi, te 36 stručnjaka i 34 slušača, muškaraca i žena. Ukupno će na sinodi sudjelovati 330 osoba.
Cilj je sinode pretežno pastoralni i crkveni – istaknuo je nadbiskup Eterović, iako se ne može zanemariti društvena i politička slika toga područja. Bitno je oživjeti zajedništvo među Istočnim Crkvama, te između njih i latinske Crkve, kao i s drugim crkvenim zajednicama, drugim religijama i svim ljudima dobre volje. Sinoda će biti također prigoda za veću duhovnu i materijalnu potporu braći na Bliskome istoku, a posebno onima koji trpe zbog terorizma, iseljavanja i diskriminacije – napomenuo je nadbiskup Eterović.
Na sinodi će sudjelovati i kardinal Jean-Louis Tauran, koji je u razgovoru za našu radio postaju istaknuo da bi doista bilo tragično da područje Bliskoga istoka, koje je zemlja Objave, ostane bez potomaka prve jeruzalemske kršćanske zajednice. Uvijek sam govorio da kršćani na Bliskome istoku trebaju shvatiti da ih je na taj dio svijeta „usadio“ Bog, kako bi mogli cvasti. To je vrlo lijepa slika – rekao je kardinal – ali stvarnost je puno teža. Zbog toga oni moraju osjetiti solidarnost opće Crkve, a to se želi izraziti ovom sinodom, uz nazočnost Pape i njegovih suradnika. Osim toga, potrebno je gledati u budućnost – primijetio je kardinal te dodao da je za to potrebno prijeći sa straha 'od' drugoga, na strah 'za' drugoga. Nije dostatna snošljivost; imaju prevladati ljubav i prijateljstvo. Jer, ako smo dio ljudske obitelji, u obitelji se ne ograničavamo na „podnošenje“ brata ili sestre, nego ih volimo – istaknuo je kardinal Tauran.
Dva će tjedna katolici Bliskog istoka biti u središtu opće Crkve, jer će se njihovi biskupi okupiti u Rimu na Posebnoj sinodi. Kršćani su na Bliskome istoku neznatna manjina, u nekim državama gotovo ih nema, bez ikakvog su političkog i društvenoga utjecaja, a dugogodišnji rat u regiji nagriza njihovu nada u bolju budućnost i potiče ih na iseljavanje. Bliski je istok regija gdje je rođeno kršćanstvo, gdje ima korijene, drevnu i bogatu duhovnu i kulturnu tradiciju. Stoga nas sve zanimaju i tiču nas se crkveni problemi na Bliskome istoku, a i Papa je sazvao ovu posebnu sinodu za Bliski istok, koja je prvi put u povijesti Crkve posvećena jednoj regiji, ne odnosi se dakle na neki kontinent ili neku posebnu državu – piše pater Lombardi, ravnatelj Vatikanskog televizijskog centra i Tiskovnoga ureda Svete Stolice, u uvodniku informativnog televizijskog tjednika 'Octava Dies'.
Zajedništvo i svjedočenje, tema je Sinode, koja podsjeća da je prva zajednica vjernika u Jeruzalemu imala „jedno srce i jednu dušu“. Tko nema političku ili vojnu vlast, tko često podnosi nasilje može se jedino pozivati na snagu duha i ljubavi i može samo podići glas tražeći stabilan i vjerodostojan mir za sve. Čvršće zajedništvo između raznih kršćanskih zajednica na Bliskome istoku, poduprto mnogim krajevnim crkvama u svijetu koje duhovnom i materijalnom potporom očituju svoju solidarnost, poduprto stalnom nazočnošću i sudjelovanjem Svetoga Oca, istinskog temelja zajedništva, pretvara ovu sinodu u glas, znak i sjeme nade i mira – zaključio je pater Lombardi.