Opća audijencija srijedom

Crkva se ne obnavlja jednostavno mijenjajući strukture, nego uz iskreni duh pokore i djelotvoran put obraćenja – pouka je koju je papa Benedikt XVI. sažeo za današnje kršćane iz naučavanja njemačke mističarke Hildegarde iz Bingena, koja je živjela u XII. stoljeću, a danas je bila u središtu Papine kateheze na općoj audijenciji održanoj u Dvorani 'Pavao VI.'.
Dojmljivo je, i sigurno potiče na razmišljanje, koliko je poruka mističarke iz XII. stoljeća, koju je upravila Crkvi svojega vremena, primjerena zbivanjima u današnjoj Crkvi. Sveti je Otac o tome govorio na kraju kateheze, puštajući da riječi Hildegarde iz Bingena prodru u srca današnjih kršćana, kao što se sigurno dogodilo u njezino vrijeme, kada je ta redovnica upućivala oštre riječi katarima, skupini – kako je pojasnio Sveti Otac – koja se borila za radikalnu reformu Crkve, ponajviše kako bi se suzbile zloporabe od strane klera. Žestoko ih je prekoravala da žele izobličiti samu narav Crkve, podsjećajući ih da se prava obnova crkvene zajednice ne postiže toliko promjenom struktura, koliko iskrenim duhom pokore i djelotvornim putom obraćenja. To je poruka koju ne bismo smjeli nikada zaboraviti – istaknuo je Sveti Otac.
Govoreći o spisima u kojima je ta mističarka ostavila trag svojih brojnih viđenja, Sveti je Otac istaknuo kako je očevidno da teologija može od žena primiti poseban prinos, jer – kako je rekao – one mogu o Bogu i o otajstvima vjere govoriti svojom posebnom inteligencijom i osjetljivošću. Ohrabrujem stoga sve njih koje obavljaju tu službu, da to čine u dubokome crkvenom duhu, podupirući svoje razmišljanje molitvom, i gledajući veliko, dijelom još neistraženo, bogatstvo srednjevjekovne mistične tradicije, i to ponajviše one koju predstavljaju sjajni uzori poput Hildegarde iz Bingena.
Pozdravljajući nazočne hodočasnike na engleskome jeziku, Papa je uputio video-poruku posvećenu apostolskome putovanju u Veliku Britaniju, na koje će poći u četvrtak, 16. rujna. U njoj je Sveti Otac zahvalio svima koji su se zauzeli za ostvarenje toga pohoda, kako na institucionalnoj razini, tako i na razini katoličke zajednice. Govoreći pak o beatifikaciji kardinala Johna Henryja Newmana, u Birminghamu 19. rujna, Sveti je Otac istaknuo da je taj veliki Englez živio primjernim svećeničkim životom, a svojim je brižljivim spisima dao trajan prinos Crkvi i društvu u svojoj rodnoj zemlji, i brojnim drugim krajevima svijeta.
Na današnjoj je audijenciji bila prisutna i skupina hrvatskih hodočasnika koje je Sveti Otac pozdravio ovim riječima:
„Od srca pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a na poseban način prvu generaciju maturanata i nastavnike katoličkih gimnazija iz Požege i Virovitice, predvođene njihovim biskupom monsinjorom Antunom Škvorčevićem! Dragi prijatelji, sazrijevanje podrazumijeva i duhovni rast. Hodočašće u Rim neka vam pomogne rasti u vjeri kako biste, ljubeći bližnje, svjedočili kršćansku nadu. Hvaljen Isus i Marija!“
Umjerenost, mudrost i hrabrost podupiru vaše osjetljivo i važno poslanje – rekao je Papa članovima Ureda parlamentarne skupštine Europskog vijeća, koje je zasebno primio nakon opće audijencije, u prigodi 60. obljetnice Europske konvencije o ljudskim pravima. Papa je poželio da njihovo poslanje uvijek služi općem dobru Europe, preporučujući „umjerenost, mudrost i hrabrost“ u sučeljavanju s važnim pitanjima na programu parlamentarne skupštine, koja se tiču „osoba koje žive u posebno teškim situacijama ili podnose teška kršenja svojega dostojanstva: manje sposobne osobe, djeca izvrgnuta nasilju, useljenici, izbjeglice, osobe koje najviše pogađa gospodarska i financijska kriza, žrtve ekstremizama ili novih oblika ropstva, poput trgovine ljudskim bićima ili nezakonita trgovanja drogom i prostitucijom, te žrtve rata i oni koji žive u nestabilnim demokracijama.
Papa je rekao kako je dobro obaviješten o naporima u Europskom vijeću za 'obranu vjerske slobode, suprotstavljanje nasilju i nesnošljivosti protiv vjernika u Europi i u cijelome svijetu. Vodeći računa o današnjem društvenom kontekstu u kojem se susreću razni narodi i kulture treba razvijati – upozorio je Benedikt XVI. –univerzalnost ljudskih prava kao i njihovu nepovrjedivost, neotuđivost i nedjeljivost. Papa je potom podsjetio na opasnosti povezane s relativizmom u području vrednota, prava i dužnosti, te se zapitao: Ako su vrednote, prava i dužnosti bez objektivnog racionalnog temelja, zajedničkog svim narodima, ako bi se isključivo temeljili na posebnim kulturama, zakonskim propisima ili sudskim presudama, zar bi mogli biti čvrsta i trajna podloga nadnacionalnim ustanovama, poput Europskog vijeća? Kako bi se bez općih načela zajedničkih svim državama članicama mogao voditi plodonosan dijalog između kultura? Vrijednosti, prava i dužnosti ukorijenjeni su u dostojanstvo svake osobe, dostupni su ljudskom promišljanju. Kršćanska vjera ne priječi nego potiče to istraživanje, poziva na utvrđivanje nadnaravnih uporišta ljudskog dostojanstva – zaključio je Benedikt XVI.