Sveti Otac posjetio rodno mjesto pape Lava XIII.

Papa Benedikt XVI. pošao je u nedjelju, 5. rujna, u apostolski pohod gradiću Carpineto Romano, rodnome mjestu pape Lava XIII., u prigodi 200. obljetnice njegova rođenja. Ovaj je posjet bio kratak, – rekao je Sveti Otac - i cijeli usredotočen na euharistijsko slavlje u kojemu pronalazimo sve: Riječ i Kruh vječnoga života, koji hrane vjeru, nadu i ljubav.
U nazočnosti tisućâ vjernika Papa se u propovijedi osvrnuo na lik Lava XIII., rođenoga u Carpinetu 2. ožujka 1810. godine, a čija je baština duboko povezana s Božjim prvenstvom. Nasljedovanje Krista zahtjevno je – primijetio je Sveti Otac – i ne može ovisiti o entuzijazmu i oportunizmu. To ima biti dobro promišljena odluka donesena nakon što smo se u savjesti upitali: tko je za mene Isus? Bog je izvan našega dosega, i njegovi su nacrti nedokučivi, ali u Kristu se nalaze odgovori na pitanja ljudi svakoga doba, koji traže istinu o Bogu – napomenuo je Sveti Otac te dodao - Iako je istina da Boga nitko nikada ne vidje (Iv 1,18), mi znamo njegovo 'ime', njegovo 'lice', i njegovu volju, jer nam ih je objavio Isus koji je Božja Mudrost postala čovjekom.
Temeljno uporište u Riječi Božjoj – dodao je Papa – potiče na razmišljanje o dva vidika života i službe pape Lava XIII. – njegovu jaku vjeru i duboku pobožnost. To je uvijek temelj svega, za svakoga kršćanina, uključujući i papu. Bez molitve, odnosno bez unutarnjega sjedinjenja s Bogom, ne možemo učiniti ništa, kako je na Posljednjoj večeri Isus jasno rekao svojim učenicima.
U riječima i djelima pape Peccija bila je razvidna njegova duboka religioznost. Među njegovim enciklikama i apostolskim pismima, poput niti u nekom nizu, nalaze se one baš duhovne, posvećene ponajviše marijanskoj pobožnosti. Ali, njegova kateheza tijekom 25 godina pontifikata sadrži i dokumente o Kristu Otkupitelju, Duhu Svetomu, posveti Presvetome Srcu, pobožnosti svetome Josipu, te o svetome Franji Asiškome. Na sva ta različita djela rado gledam kao na nijanse samo jedne stvarnosti: ljubavi prema Bogu i Kristu, koja ima apsolutno biti na prvome mjestu. Tu je svoju glavnu osobinu Vincenzo Gioacchino Pecci poprimio ovdje, u svojemu rodnom mjestu, od svojih roditelja i svoje župe – primijetio je Sveti Otac.
Međutim, postoji još jedan vidik koji također proizlazi od prvenstva Boga i Krista, a vidljiv je u javnome djelovanju svakoga pastira u Crkvi. Svaki je pastir, naime, pozvan prenijeti Božjemu narodu 'mudrost', - istaknuo je Sveti Otac - odnosno poruku koja spaja vjeru i život, istinu i konkretnu stvarnost, a ne neke apstraktne istine. Papa Lav XIII. znao je to činiti, uz pomoć Duha Svetoga, u jednome od najtežih povijesnih razdoblja za Crkvu, ostajući pritom vjeran tradiciji i suočavajući se istodobno s velikim otvorenim pitanjima.
Osvrnuvši se potom na kontekst u kojemu je prije dva stoljeća rođen papa Lav XIII., Sveti je Otac podsjetio kako se u Europi osjećalo burno napoleonsko doba, a Crkva i brojni izrazi kršćanske kulture bili su stavljeni u pitanje. Svakodnevni je život bio mučan i težak, a istodobno se razvijala industrija, i s njom radnički pokret. Kada je bio izabran za papu, Lav XIII. je osjetio da mu je zadaća pružiti opće tumačenje novoga društva, te je u tom okviru uobličen socijalni nauk Lava XIII., koji je po enciklici 'Rerum Novarum' postao glasovit i neprolazan. U doba snažnoga antiklerikalizma i burnih javnih izražavanja protiv Pape, - istaknuo je Sveti Otac - Lav je XIII. znao voditi i podupirati katolike na putu konstruktivnoga sudjelovanja, bogatoga sadržajima, postojanoga u načelima i spremnoga za otvorenost. Bio je star, ali mudar i dalekovidan papa, te je tako mogao pomlađenu Crkvu uvesti u XX. stoljeće, uz ispravno držanje za suočavanje s novim izazovima. Kada je izabran za Papu, 1878. godine, politički i fizički je još uvijek bio 'zatvorenik' u Vatikanu, - primijetio je Sveti Otac – ali je svojim naučavanjem zapravo predstavljao Crkvu sposobnu suočiti se s važnim pitanjima toga doba. Suočavati se s izazovima crpeći snagu iz svjetlosti Evanđelja znači pouzdati se u Istinu. Ono što je bitno jest Kristova ljubav koja obnavlja ljude i svijet – istaknuo je Sveti Otac.