Poruka Benedikta XVI. europskim biskupima

Treba potvrditi neophodno poštivanje božanskog dara stvaranja, putem obnovljenoga zauzimanja u zaštiti okoliša – istaknuo je Benedikt XVI. u poruci kardinalu Erdöu, u prigodi europskog hodočašća, koje je krenulo iz Mađarske, a sljedeće će nedjelju završiti u austrijskom svetištu Mariazell. Hodočasnici su danas u Bratislavi, glavnome gradu Slovačke, gdje im se obratio kardinal Peter Turkson, predsjednik Papinskoga vijeća 'Justitia et pax', ističući kako je svaka osoba odgovorna za zaštitu i očuvanje okoliša, te da je potrebna „obnovljena globalna solidarnost“. Osim toga, istaknuo je kako se poštovanje života svake osobe ne smije zanemarivati radi ekonomske proizvodnje.
Priroda nije bez gospodara, ona pripada Bogu koji je ljubi – ustvrdio je kardinal Peter Erdö, budimpeštanski nadbiskup i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, tijekom svečane svete mise u prvostolnoj crkvi u Budimpešti na početku hodočašća biskupa i izaslanika europskih biskupskih konferencija, odgovornih za očuvanje stvorenoga, prema austrijskom svetištu Mariazell, koje se odvija pod pokroviteljstvom Vijeća europskih biskupskih konferencija. Svrha je hodočašća promišljati o temi koju je Benedikt XVI. odabrao za Svjetski dan mira 2010. godine: „Ako želiš mir, čuvaj stvoreno“.
Hodočašćenje je usmjereno na susret s Bogom – istaknuo je Duarte da Dunha, glavni tajnik Vijeća – a ispunjeno je divljenjem ljepoti svega onoga što se vidi na proputovanju. Svetište Mariazell, zbog svoga položaja u središtu Europe, stjecište je između Istoka i Zapada te je prigoda istaknuti kako je Europa, prije nego li politički projekt, zbilja država koje se vjekovima susreću i, nažalost, sukobljavaju. Ako u Bogu gradimo jedinstvo, On će osnažiti naše projekte. Mađarska, Slovačka i Austrija, tri zemlje kroz koje će proći hodočašće, samo su neke od europskih država, posebno pozorne na probleme okoliša, na nacionalno-političkoj i crkvenoj razini. Skrb za stvoreno, prema glavnome tajniku Vijeća, vrlo je složeno pitanje, odnosi se na sadašnjost i na budućnost. Ono zahtijeva novi životni stil da se očuva priroda i živi u miru s okolišem. Crkva predlaže da se na okoliš gleda polazeći od čovjeka i prikladne antropologije koja vodi računa o svim njegovim dimenzijama. 'Ljudska ekologija' mora biti temelj dijaloga sa svima onima koji se zanimaju za odnos s okolišem – zaključio je glavni tajnik.
Ponašanje prema okolišu temelji se na kulturološkoj zbilji – ustvrdio je kardinal Erdö, odgovarajući na upite novinara, koji prate „zeleno hodočašće“, podsjetivši kako se problem okoliša nalazi u općenitijem kontekstu krize zapadne kulture. Svaka se kultura temelji na nekome svjetonazoru. Ljudska zajednica treba naći svoje mjesto u kozmičkom kontekstu radi iznalaženja pravila za razumno ponašanje. Bez više-manje zajedničkog svjetonazora – dodao je kardinal – ali ne samo jednoga svjetonazora, nego minimuma zajedničkoga, objektivno prihvaćenog od većine u društvu, ne možemo odrediti pravila ponašanja jer samo pravo nije dostatno. Pravo bez morala doista ne nema izgleda, jer ne može zanemariti potrebu spontanoga poštivanja zakona.
Postoji post-moderna utopija – ustvrdio je kardinal Erdö – i valja ju ozbiljno shvatiti, a to je da se određivanje ljudskog ponašanja, utemeljeno na pravu i na moralu, može zamijeniti drugim sklopom koji je plod manipuliranja, poduprtoga obavijesnim sredstvima ili genetičkim praksama, te sofisticiranim elektroničkim kontrolama ljudskoga ponašanja. Osoba je ipak uvijek potrebna – dodao je kardinal – jer mora usmjeriti svaku tehniku. Osim pravnoga ustroja, zahtijeva se veća odgovornost za određivanje moralnih načela za novine koje je iznjedrila znanost. To se mora ostvariti, ali ako nam bezgranični subjektivizam u nekoj kulturi ne omogući zajedničko gledanje na svijet u kojem živimo, onda nećemo biti kadri osjetiti svoju odgovornost za okoliš, tada će sve ostati pusta želja. Bez budućnosti i prošlosti, ostaje jedino sadašnjost u kojoj kontekst nema vrijednosti ni smisla – kazao je kardinal.
Optimist sam – dodao je – jer sam uvjeren da naša kultura nije mrtva te da ćemo uspjeti postići zajedničko stajalište u pitanju okoliša. Ono mora biti vrlo ponizno, svjesni da nismo niti ćemo ikad biti kadri u cijelosti spoznati funkcioniranje cijeloga svijeta, a to nam ne priječi da shvatimo svoju odgovornost. Ako vjerujemo u Boga, stvoritelja i gospodara svega svijeta, onda vjerujemo i u njegovu providnost. Bog će nam pomoći u odnosu prema njegovu stvorenju – zaključio je kardinal Erdö, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija i mađarski primas.