Opća audijencija srijedom

Ona je svetica iz Srednjega vijeka koja je ljubila Krista, i služila Crkvi u doba u kojemu je, kao danas, bila ranjena grijesima svojih svećenika i laika – tim je riječima papa Benedikt XVI. završio današnju katehezu na općoj audijenciji, posvećenu njemačkoj redovnici Hildegardi iz Bingena, koja je živjela u Njemačkoj u XII. stoljeću, od 1098. do 1179. godine. Sveti je Otac audijenciju održao ispred Apostolske palače u Castel Gandolfu, u prisutnosti više od 5000 ljudi, a završio ju pozvavši mlade na zalaganje za mir i pravednost u svijetu.
Kroz Papine je riječi na današnjoj audijenciji oživjela sveta Hildegarda iz Bingena, model „ženskoga genija“ koji je Ivan Pavao II. savršeno istaknuo u apostolskome pismu „Mulieris dignitatem“: žene koje su gradile Crkvu, podnoseći ponekad i velike nedostatke njezine hijerarhije, kao što je činila Hildegarda … Svojom hrabrom sposobnošću za razabiranje znakova vremena, – istaknuo je papa Benedikt XVI. - svojom ljubavlju prema Stvorenome (…) svojom ljubavlju prema Kristu i njegovoj Crkvi koja je trpjela i u ono doba, i tada ranjena grijesima svećenikâ i laikâ, i toliko više ljubljena kao Tijelo Kristovo.
Potpuno pristajući fizionomiji tih žena, kako je 1988. godine napisao papa Wojtyła, koje su imale, i imaju, dragocjenu ulogu u životu Crkve, Hildegarda iz Bingena prepoznavala se u dva vidika: kao poglavarica samostana Svetoga Diziboda – u koji je bila poslana kao vrlo mlada i gdje je naslijedila svoju dugogodišnju učiteljicu, sestru Juditu; te kao mističarka, sposobna živjeti, ponizno i pokorno, izvanredni dar unutarnjih viđenja. Kao poglavarica samostana – primijetio je Sveti Otac – učinila je plodnom svoju nadarenost učene žene, duhovno uzdignute i sposobne stručno se suočiti s organizacijskim vidicima samostanskoga života (…) Način na koji je obnašala službu autoriteta primjer je za svaku redovničku zajednicu: on je pobuđivao sveto natjecanje u činjenju dobra, toliko da su se, kako se doznaje iz svjedočanstava iz toga doba, majka i kćeri natjecale u međusobnome poštivanju i služenju.
U godinama u kojima je bila poglavarica samostana, – kazao je nadalje Papa – Hildegarda je imala mistična viđenja koja je povjerila svojemu duhovnom savjetniku i jednoj susestri, te je tako s vremenom nazvana „njemačkom proročicom“. Kako se to redovito događa u životu pravih mistika i Hildegarda se htjela podrediti autoritetu mudrih osoba kako bi raspoznala izvor svojih viđenja, pribojavajući se da su ona plod iluzija i da ne dolaze od Boga. Učinila je to obrativši se osobi koja je u to doba u Crkvi uživala najveći ugled, svetome Bernardu iz Clairvauxa, koji ju je ohrabrio. Potom je dobila i odobrenje pape Eugena III. koji je – kako je pojasnio Sveti Otac – na sinodi u Trieru, pročitao tekst koji je sastavila Hildegarda, te joj dao dopuštenje da zapisuje svoja viđenja i govori o njima u javnosti. To je, dragi prijatelji, pečat istinskoga iskustva Duha Svetoga, izvor svake karizme: osoba koja posjeduje nadnaravne darove nikada se njima ne hvali, ne razmeće se njima, i ponajviše, pokazuje potpunu poslušnost crkvenoj vlasti. Svaki dar koji podijeli Duh Sveti, namijenjen je, naime, izgradnji Crkve, a Crkva po svojim pastirima priznaje njihovu vjerodostojnost – istaknuo je Sveti Otac.
Na današnjoj je audijenciji bila prisutna i skupina hrvatskih hodočasnika koje je Sveti Otac pozdravio ovim riječima:
„Srdačno pozdravljam hrvatske hodočasnike. Dragi prijatelji, molimo Duha Svetoga da Crkvi podari svete i hrabre žene, poput svete Ildegarde iz Bingena, da pridonesu duhovnome rastu naših zajednica. Hvaljen Isus i Marija!“