Papa podsjetio na dramu čileanskih rudara

Papa Benedikt XVI. je u nedjelju, 29. kolovoza, u Castel Gandolfu, nakon podnevne molitve Anđeoskoga pozdravljenja svoju molitvu posvetio čileanskim rudarima koje se posebnim zahvatima nastoji izvući iz rudnika, nakon urušavanja u kojemu su ostali zarobljeni na dubini od više desetaka metara. Sveti je Otac molio za pouzdanje u sretan završetak njihova spašavanja, a potom potaknuo na očuvanje okoliša u svrhu očuvanja mira u svijetu, pozvavši sve ljude da otkriju vrednotu poniznosti koje je – kako je rekao – Krist savršeni uzor.
Predati novim naraštajima cjeloviti okoliš znači predati im Zemlju u miru. Zemlju koja ponekad grubo reagira na ljudske zahvate, prouzrokujući žalost i tragedije. Kao što je slučaj 33 rudara u čileanskoj pokrajini Atacama, koji su, kao i njihove obitelji, već danima u središtu međunarodne pozornosti zbog posebno osjetljivih zahvata potrebnih za njihovo spašavanje. Njima je Sveti Otac iz Rima uputio riječi solidarnosti. Njih i njihove obitelji povjeravam zagovoru svetoga Lovre, jamčeći svoju duhovnu blizinu i stalnu molitvu, kako bi zadržali mir u nadi pozitivnoga svršetka radova koji su u tijeku u svrhu njihova spašavanja – napomenuo je Sveti Otac nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja, kada se osvrnuo i na obilježavanje Dana za očuvanje Stvorenoga, koji su potaknuli talijanski biskupi, a koje će se održati 1. rujna. Podsjetivši da je to već uobičajeni događaj, važan i na ekumenskome planu, Papa je istaknuo da nas on ove godine podsjeća kako ne može biti mira bez očuvanja okoliša. Naša je dužnost Zemlju predati novim naraštajima u takvome stanju da i oni mogu dostojno živjeti na njoj i čuvati ju. Neka nam Gospodin pomogne u toj zadaći! – naglasio je Sveti Otac.
U duhovnome razmišljanju prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja, Sveti se Otac osvrnuo na Radosnu vijest koju nam donosi Evanđelje, a to je da Kraljevstvo Božje smatra većim onoga tko je manji. Među brojnim nezaboravnim prikazima kojima je Krist objasnio tu misao, u jučerašnjim je liturgijskim čitanjima bila prispodoba o svadbenoj gozbi, i o pozivu na izbor posljednjega mjesta za stolom. Gospodin time ne želi poučiti uljudnome vladanju, a ni hijerarhiji među raznim autoritetima – primijetio je Papa. On ponajviše insistira na poniznosti: svaki koji se uzvisuje bit će ponižen, a tko se ponizuje bit će uzvišen'. Ta prispodoba, u dubljem značenju, doziva u pamet i položaj čovjeka u odnosu na Boga. 'Posljednje mjesto' može, naime, predstavljati stanje čovjeka ponižena grijehom, od kojega ga samo utjelovljenje Jedinorođenoga Sina može osloboditi – naglasio je Sveti Otac.
To je kršćanska pouka o poniznosti koja u Isusu, a ponajviše u raspetome Isusu, ima uzor besplatnosti. Od njega ćemo se naučiti strpljivosti u kušnjama, krotkosti u uvredama, poslušnosti Bogu u boli, u iščekivanju da nam Onaj koji nas je pozvao kaže: 'Prijatelju, pomakni se naviše'; pravo je dobro, naime, biti blizu Njega – istaknuo je Papa te razmišljanje završio dajući primjer svetoga Luja IX., francuskoga kralja, čiji se liturgijski spomen slavi iduće srijede. U svojoj „Duhovnoj oporuci sinu“ on potiče na poniznu hvalu Gospodinu za blagostanje, te da ne dopusti da mu bude gore zbog slavohlepnosti. Drugi primjer koji je istaknuo Sveti Otac, bio je primjer svetoga Ivana Krstitelja, najvećega među Kristovim prorocima, koji je – prema Papinim riječima – znao odreći se samoga sebe kako bi dao prostora Gospodinu, i koji je trpio i umro za istinu.