“Ufajte se“ bila je tema 29. hodočašća triju naroda, koji su se 21. kolovoza
okupili u svetištu Marija Worth, na jezeru u austrijskom dijelu Koruške. Put pokore,
pod pokroviteljstvom biskupija Klagenfurt, Ljubljana i Udine započeo je davne 1982.
godine s namjerom da se zbliže tri naroda (Talijani, Austrijanci i Slovenci) razmišljajući
o novoj Europi i o vjeri koja ju treba učvršćivati. Monsinjor Shwarz, biskup Klagenfurta,
u svom je pozivu vjernicima, kako je prenio dnevnik Avvenire, podsjetio da je hodočašće
„znak nade i veze s Kristom koji čini vidljivijim svjetlo Crkve tamo gdje se susreće
germanska, latinska i slavenska kultura“. Oko 8 tisuća selilaca je od 20.
do 25. kolovoza hodočastilo u Lourdes. Njihovo je godišnje hodočašće 24. kolovoza
uveličao prijenos Ciganske Gospe u lourdsku špilju. Priča o ciganskoj Gospi povezana
je s čudom: koncem Drugog svjetskog rata neka ciganska je obitelj, budući da je ostala
neozlijeđena u sudaru američkog vojnog vozila i njihove kamp kućice koja je izgorjela
u požaru, htjela uratkom drvenoga kipa zahvaliti Gospi. Ciganska Gospa u jednoj ruci
drži malu kamp kućicu a u drugoj Dijete Isusa, papa Pavao VI. je 1965. godine blagoslovio
drveni kip koji od tada štuju razne skupine selilaca. Na sveučilištu
u gradu Bouaké, na Obali Bjelokosti, proteklih je dana svečano otvorena sveučilišna
katedra za bioetiku. Riječ je o pothvatu UNESCO-a koji je na frankofonskom području
otvorio prvi Institut na državnome sveučilištu posvećen bioetičkim pitanjima. Cilj
je Instituta prilagoditi spoznaje i ponašanja novim izazovima bioetike koje postavlja
tehnološko-znanstveni razvoj i rastući zahtjev za potvrdu čovječjih prava. Tijekom
svečanog otvaranja Instituta, predsjednik Obale Bjelokosti Lazare Poamé nazvao je
novu ustanovu najvećim intelektualnim događajem sveučilišta. Bioetika nije luksuz
nego je potreba za jednu državu koja se treba obnoviti nakon razdoblja teške krize
– pojasnio je predsjednik Povjerenstva UNESCO-a profesor Bamba, misleći na nedavni
građanski rat u Obali Bjelokosti.