Izvješće o nezaposlenosti mladih u svijetu

Međunarodna organizacija za rad objavila je prošlih dana (13. kolovoza) izvješće o nezaposlenosti mladih, u cijelome svijetu 81 milijun mladih nema posla. Nikada nije bila tako velika nezaposlenost mladih, oko 13% mladih a postotak svaki dan raste. U odnosu na 2007. godinu nezaposlenost mladih je porasla za 12 po sto. Izvješće je istovremeno objavljeno s početkom Međunarodne godine mladih. Prema Međunarodnoj organizaciji za rad u svijetu je zaposleno oko 620 milijuna mladih između 15. i 24. godine, a u 2009. godini 13 po sto je bilo bez posla. Predviđa se rast nezaposlenosti u 2010. godini. U izvješću se upozorava kako će negativne tendencije imati „znakovite posljedice za mlade sljedećih naraštaja, mnogi će se pridružiti nezaposlenima“. Međunarodna organizacija za rad upozorava dakle na opasnost od posljedica krize za“izgubljenu generaciju“ koja je napustila tržište rada „ jer je izgubila svaku nadu da će naći posao i dostojan život“.
Prema procjenama Međunarodne organizacije za rad, nezaposlenost će mladih u 2010. godini premašiti 13% , a u 2011. godini past će na 12,7 posto. Istaknuto je kako je stopa nezaposlenosti mladih osjetljivija na krizu od stope odraslih, te da je manja mogućnost povratka na tržište rada za mlade u odnosu na odrasle osobe. U nekim gospodarstvima s naglim razvojem, kriza se najviše osjeća u rastu nezaposlenosti mladih i u društvenim rizicima povezanim s klonulošću duha i produženom nezaposlenošću. Gospodarstvima pak u razvoju, gdje živi gotovo 90 po sto mladih, prijeti opasnost od pogoršanja stanja a slijedom toga veće siromaštvo i od nezaposlenosti mladih.
Prema izvješću, oko 152 milijuna mladih je radilo u 2008. godini, oko 28 po sto od svih mladih radnika, unatoč tome ostalo je u uvjetima krajnjeg siromaštva u obiteljima koje žive s manje od dolar i 25 centi po glavi. U zemljama u razvoju kriza zahvaća svakodnevni život siromašnih – izjavio je Juan Somavia, glavni ravnatelj Međunarodne organizacije za rad. Posljedice gospodarske i financijske krize mogu biti pomanjkanje dostojnoga posla za mlade, a nezaposlenost mladih povećava siromaštvo koje će potrajati bar još jedan naraštaj – primijetio je Somavia.
Nezaposlenost, privremena zaposlenost i obeshrabrenje mogu dugoročno negativno utjecati na mlade, narušavajući njihove buduće izglede za zapošljavanje. Države smanjuju ulaganje u obrazovanje. Vlade ne uspijevaju dobiti prinose za sustave društvene sigurnosti, a primorane su povećati troškove za izlaz iz krize. Nositelji razvoja su mladi. Nekorištenje toga potencijala veliko je društveno rasipanje koje može ugroziti društvenu stabilnost. Kriza je prigoda da se preispitaju strategije za sučeljavanje s neočekivanim teškoćama koje mlade očekuju na tržištu rada. Veoma je važno usredotočiti se na globalne i sveobuhvatne strategije koje će uskladiti politiku obrazovanja i formacije s politikom programiranog zapošljavanja mladih – ustvrdio je Somavia.