Bio je poticajan i miran susret, rekao je kardinal Jorge Urosa, nadbiskup Caracasa,
glavnoga grada Venezuele, govoreći o jučerašnjem (27. srpnja) susretu s Koordinacijskim
odborom Narodne skupštine. Kardinal je zahtijevao da nacionalna televizija izravno
prenosi susret, njegov zahtjev nije bio prihvaćen ali mu je obećano da će televizija
naknadno emitirati susret. Susret se odvijao u dva dijela. U prvom je kardinal
čitao svoj dokument, a u drugom dijelu susreta odgovarao je na upite i primjedbe članova
Povjerenstva. Južnoamerički tisak posvetio je veliku pozornost susretu citirajući
dijelove dokumenta kardinala Urose, koji je poželio istinski dijalog i podsjetio kako
Ustav svakome građaninu jamči pravâ, dakle i biskupima, što se tiče slobodnoga sudjelovanja
u nacionalnome životu, u društvenim odgovornostima i promicanju općega dobra. Crkva
promiče ta prava – primijetio je kardinal – pod raznim vladama s različitim političkim
nadahnućima i ideologijama. To čini jer je njezina skrb „za društveni suživot, slobodu
i pravednost“, kao i za „mir, bratstvo i pomirbu“ sastavni dio njezina evanđeoskog
poslanja. Obzirom na to kardinal je citirao niz biskupskih dokumenta, od 1958. godine
do danas, u kojima biskupi, kao pastiri i duhovne vođe, govore o zabrinutosti za gospodarski,
politički i ustavni život nacije, dodajući da se poradi toga ni Crkva ni njezina hijerarhija
ne smatraju političkim subjektom ni oporbenom strankom. Odlučno braneći pravo Crkve
da uvijek govori kada smatra važnim i potrebnim, kardinal je pojasnio neke svoje nedavne
izjave. Ja nisam pokrenuo tužbe ili osude nego samo očitovao svoja promišljanja, zaštićen
ustavnim pravima, to sam svjesno učinio, riskirajući da pogriješim, ali nisam izrekao
laži. Iznio sam dvije činjenice, a prva je da „predsjednik Chavez želi okrenuti zemlju
na socijalističko-marksistički put“; ništa novo nije rečeno jer sam je predsjednik
izjavio da je marksist. Kardinal je podsjetio da je „socijalističko-marksističko uređenje
totalitarna država“. Što se pak tiče državnih ustanova kardinal je ustvrdio: „Nikada
se nisam negativno izrazio o tim ustavnim stvarnostima niti sam ih ikad napao“. Moja
promišljanja nisu protiv ustanova, nego se odnose na neka ponašanja – istaknuo je
kardinal. Ako tvrdim da su po mome mišljenu – dodao je kardinal – protuustavni
neki zakoni, to ne znači da napadam Nacionalnu skupštinu. Kardinal je naveo sedam
zakona i jedan zakonski nacrt koje on, i ne samo on, smatra protuustavnima. Općenito
ti zakoni pogađaju politički pluralizam, bitan za demokratski život, jer utjelovljuju
socijalističko shvaćanje kako bi se naknadno uspostavila socijalistička domovina,
to će činjenično polučiti „samo jednu obveznu ideologiju za sve građane“, što je protivno
duhu našega Ustava“. Kardinal je u zaključku dokumenta potvrdio bezuvjetnu spremnost
Crkve i njezinih pastira za dijalog, sučeljavanje i traženje svima prihvatljivih rješenja
za probleme države.