Mons Mario Toso o Svjetskom danu mira 2011. godine

Svjetski dan za mir 2011. godine, koji će se u Crkvi obilježavati 1. siječnja, stavlja naglasak na vjersku slobodu. Tema koju je Benedikt XVI. odabrao 'Vjerska sloboda, put mira' potiče na razmišljanje o učincima vjerske diskriminacije. U brojnim dijelovima svijet ograničava se vjerska sloboda, bilo da su vjernici manjina ili da kao većina podnose brojne oblike zapreka sudjelovanju u javnome i građanskome životu. Govoreći o smislu slavljenja Svjetskoga dana mira u razgovoru za našu radio postaju biskup Mario Toso, tajnik Papinskog vijeća Pravda i mir, rekao je kako je papa Pavao VI. ustanovljenjem ovoga dana želio pozvati državnike i ljude dobre volje na izgradnju novoga društva, pravednoga svijeta, u kojem sve osobe i narodi mogu naći sredinu za posvemašnji razvoj svoga dostojanstva. Papa je ustanovljenjem Svjetskog dana mira želio upozoriti na zadaću svih ljudi, mislio je na izgradnju civilizacije ljubavi. Papa Benedikt XVI. pak misli isto što je mislio Pavao VI. samo što više naglašava bratstvo – pojasnio je biskup Toso.
Na upit zašto Crkvu toliko zabrinjava kršenje vjerske slobode, rekao je kako postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost. Ako nema vjerske slobode, onda su i druge slobode osakaćene. Prema socijalnome nauku Crkve vjerska je sloboda izvor i sinteza svih drugih sloboda te stoga su, ako nema vjerske slobode, u opasnosti druge slobode i ljudska prava. Ako se ne poštuje vjerska sloboda, guši se dostojanstvo osobe i naroda jer vjerska sloboda podrazumijeva ljudsko dostojanstvo. Osim toga, Crkva je zabrinuta jer su civilne zajednice i politička društva bez slobode lišeni uvjeta koji omogućuju potpuno ostvarenje ljudske punine – ustvrdio je biskup.
Na primjedbu kako je u zapadnim društvima vjera potisnuta u privatnost, rekao je kako to ne ovisi o vjerskoj slobodi nego o popratnim pojavama poput laicizma, pretjeranog sekularizma koji nastoje podcijeniti vjersku slobodu, čak je žele nijekati i odstraniti. Ako bi se to dogodilo, onda bi se također dogodilo da zbog laicizma, koji podcjenjuje nadnaravnu dimenziju ljudske osobe, politika zamijeni vjersku slobodu, u brojnim slučajevima, nastojala bi se izjednačiti s Bogom. Predstavlja bi se dakle s bezočnim licem, sa željom za svemoći – istaknuo je biskup Toso.
Na upit o važnosti vjerske slobodi za mir u svijetu, rekao je kako postoji ovisnost između mira i vjerske slobode. Vjerska sloboda omogućuje urediti moralni život osoba i društva, omogućuje da se nađe sklad između dobarâ koja čine ljudsku puninu pojedinaca i zajednica, dakle lakši društveni ustroj, odnosno miroljubivi suživot. Vjerska je sloboda temelj civilnoga zauzimanja vjernika. Ona podupire, na neki način hrani moralnu obvezu građanina i stoga je valja smatrati bitnim čimbenikom građanskog zauzimanja i civilizacije naroda – zaključio je biskup Toso.