Što obraćenica misli o vjerskoj slobodi?

Sestra Mary Joseph, kojoj je 63 godine, a do 1971. je živjela kao hinduistica-brahmina kada se obratila na kršćanstvo, a sada živi u samostanu bosonogih karmelićanki u Bombayu. Prije obraćenja zvala se Radha Krishnan i predavala je u školi časnih sestara, gdje je primila katoličku vjeru. Komentirajući za AsiaNews temu za Svjetski dan mira 2011. godine 'Vjerska sloboda, put mira' istaknula je važnost da se bez osporavanja može promijeniti vjera. Vjerska sloboda uključuje pravo na promjenu religije, na traženje istine i na očitovanje vlastitoga mišljenja kao i štovanje Boga u mjestima za javno bogoslužje. Kada netko otkrije religiju s boljim vrednotama koja mu daje nadu, nitko se ne bi smio opirati – ustvrdila je sestra karmelićanka.
Podsjećajući na teške kušnje koje je podnosila u razdoblju svoga obraćenja, rekla je kako je njezino obraćenje uvrijedilo ponos njezine obitelji. Rodbina je prezirala moju obitelj jer pripada tradicionalnoj kasti brahmina. U društvu se bez vjerske slobode ne može razvijati kultura dijaloga, sudjelovanja i solidarnosti; mir se ne može ostvariti – primijetila je časna.
Osvrćući se na stanje u Indiji, rekla je kako u pokrajini Kandhamal, u državi Orissa, gdje su 2008. godine izginuli brojni kršćani, većinsko stanovništvo prijeti i progoni vjerske manjine. Kršćani su trpjeli a i danas su marginalizirani u nekim krajevima pokrajine. Naš Sveti Otac –dodala je karmelićanka – dobro zna da je vjerska sloboda temelj za razvoj mira. Kada se krši vjerska sloboda, uništava se zajednicu, društvo, narod i svijet. Čitavo se društvo mora zauzimati za poštovanje vjerske slobode. Ona je neotuđivo i neupitno pravo ukorijenjeno u dostojanstvu svakoga ljudsko bića. U svakodnevnome životu zakon mora omogućiti svima uživanje vjerske slobode – zaključila je sestra karmelićanka