Komentari na Papin odabir teme za Svjetski dan mira
Vjerska sloboda je istinski i jedini put za mir. Ta je tema veoma važna za Indiju
i za cijeli svijet. Odlučna je za promišljanje u današnjem svijetu i u obrani temeljnih
prava čovjeka – kazao je kardinal Oswald Gracias, nadbiskup Bombaya i predsjednik
Indijske biskupske konferencije, komentirajući temu „Vjerska sloboda, put za mir“,
koju je Sveti Otac odabrao za Svjetski dan mira 2011. godine, prenijela je agencija
Fides. Kardinal se osvrnuo na dva teška problema koja potresaju njegovu zemlju: hinduistički
fundamentalizam te pitanje zakonâ protiv obraćenja, koji su na snazi u raznim indijskim
državama. U Indiji, u više religioznom i multikulturnome kontekstu ima skupina
– istaknuo je kardinal – koje krivo tumače religiju, zlorabe je u vlastite svrhe,
koriste kao razlog za sukobe i za narušavanje društvenoga sklada. Kao Katolička Crkva
– dodao je kardinal – sa svima nastojimo održavati dobre odnose i uspostaviti dijalog,
poštujući svačiju slobodu. To je učinkoviti put za mir, vrhovno dobro. Na taj način,
kao kršćani, doprinosimo izgradnji ljudske obitelji – zaključio je kardinal. Na
primjedbu kako se Sveti Otac poziva na nedodirljivu slobodu savjesti svakoga čovjeka,
dakle i na slobodu obraćenja, koju nitko ne smije osporiti, rekao je kako poštivanje
vjerske slobode znači da ni jedna vlada ni civilna vlast nemaju pravo bitno se miješati
u najveću slobodu srca i duše svakog ljudsko bića. Ako se to pravo krši, narušavaju
se mir i bratstvo – istaknuo je kardinal Gracias. Vjerska sloboda je temeljno pravo
osobe. Sretni smo što je Benedikt XVI. odlučio darovati nam svoje promišljanje o toj
temi, koja će biti jako korisna Indoneziji – kazao je nadbiskup Džakarte Ignatius
Suharyo, komentirajući Papin izbor teme za Svjetski dan mira. Za nas je u Indoneziji
uvijek dobro raspravljati o važnoj i osjetljivoj temi – pojasnio je nadbiskup – u
kontekstu gdje je ponekad teško živjeti i sasvim ostvariti pravo na vjersku slobodu.
U Indoneziji je Crkva vrlo aktivna na području međureligijskog dijaloga, poštuje pet
temeljnih državnih zakona na kojima se temelji laičnost države, premda su muslimani
većina u Indoneziji. Treba reći da je tema o vjerskoj slobodi uvijek u središtu
rasprava, skupova, sučeljavanja između vjerskih vođa, u građanskom i političkom životu.
Dobro je da se govori o vjerskoj slobodi, da ona potiče upite i sučeljavanja, da bude
predmet i središte dijaloga. Unatoč svemu, u Indoneziji ima teškoća koje su povijesne,
društvene i političke naravi. Uvjeren sam da će nam promišljanje Svetoga Oca, koje
ćemo nastojati produbiti u dijalogu s drugim zajednicama i putem glasila, pomoći u
odnosima s drugim čelnicima i vjerskim zajednicama – zaključio je nadbiskup Suharyo.