Nadbiskup Kurt Koch, uvjereni ekumenist, od 1. srpnja predsjeda Papinskim vijećem
za promicanje jedinstva kršćana. Nakon petnaest godina napušta upravu švicarske nadbiskupije
u Baselu, a na čelu Papinskog vijeća nasljeđuje kardinala Waltera Kaspera, koji ga
je vodio od 1999. godine. U razgovoru za agenciju Zenit na novinarov upit kako je
primio imenovanje za predsjednika vijeća, odgovorio je da ga je Sveti Otac počastio
imenovanjem. Papa mi je u veljači, na jednoj privatnoj audijenciji, očitovao želju
da vodim Vijeće. To je za mene velika radost jer ekumenizam je oduvijek u mom srcu,
budući da sam u svojoj zemlji, Švicarskoj, živio s protestantima, a Pravoslavne crkve
me jako zanimaju – istaknuo je nadbiskup Koch, novi predsjednik Papinskog vijeća za
promicanje jedinstva kršćana. Govoreći o izazovima za Vijeće, rekao je kako će
najprije nastojati shvatiti opću situaciju na području ekumenizma. Od 2002. godine
član sam Vijeća, bio sam uključen u dijalog s pravoslavnima. Želim najprije razgovarati
sa svim suradnicima, a u studenome ćemo imati prvu plenarnu skupštinu. Prvi je izazov
dobro pripremiti zasjedanje kako bismo stekli globalnu ideju o ekumenizmu i shvatili
što moramo činiti – kazao je nadbiskup Koch. Na upit o njegovu iskustvu iz Švicarske,
rekao je da su Crkve i crkvene zajednice proistekle iz Reforme u Švicarskoj poseban
slučaj. Ekumenski dijalog između katolika i pravoslavnih veliki je izazov. Imamo zajednički
vjerski temelj ali smo po kulturi jako različiti, dok s reformiranim crkvama nemamo
baš zajednički vjerski temelj ali imamo zajedničku kulturu. S njima treba drugačije
voditi ekumenski dijalog, što nije uvijek lako – ustvrdio je nadbiskup. Govoreći pak
o svom iskustvu kao predsjednika Švicarske biskupske konferencije, rekao je kako je
devet godina bio potpredsjednik, a tri godine predsjednik Biskupske konferencije.
Kao predsjednik sam upravljao pogled prema Crkvi u Europi, iako nisam zanemarivao
rad u biskupiji; trebalo je otkriti zajedničke stvari, a to nije jednostavno – primijetio
je nadbiskup. Na upit o ulozi povjerenstva za dijalog sa Židovima, rekao je kako
je što se tiče odnosa između katolika i Židova kardinal Kasper puno pridonio njihovu
poboljšanju i produbljivanju dijaloga. U prvom redu to je zadaća vjerskih a ne političkih
odnosa. Veoma je važno poznavati se i produbljivati vjerske dimenzije u tim odnosima.
Papini posjeti sinagogama u Kölnu, New Yorku i Rimu veoma su važni znakovi – ustvrdio
je nadbiskup Koch. Na upit o naporima Benedikta XVI. da uspostavi dobre odnose
s kršćanima drugih denominacija, rekao je kako smatra da je Sveti Otac jako puno učinio.
U prvoj propovijedi nakon izbora za Petrova nasljednika otvoreno je izjavio da je
ekumenizam izazov koji dolazi od Isusa Krista, a da se ekumenski dijalog temelji na
dokumentima II. vatikanskog sabora. Na apostolskim je putovanjima uvijek govorio o
ekumenskome dijalogu. Osvrnimo se na njegovo skoro putovanje u Englesku. Ono neće
biti lako jer situacija anglikanaca nije jednostavna, ali, govori se kako Benedikt
XVI. naročito želi ekumenski dijalog s pravoslavnima. Divim se Svetome Ocu. Molio
me da prihvatim ovu dužnost ističući kako želi biskupa koji poznaje Crkvu i reformirane
crkve, ne samo na temelju knjiga nego i iz iskustva. To je dokaz koliko je mu je stalo
do reformiranih crkvi. On se kao profesor jako puno bavio tom problematikom – istaknuo
je nadbiskup Koch. Na upit o plodovima dijaloga, rekao je kako ih je teško vidjeti
jer je temelj ekumenizma duhovnost. Ljudi ne mogu ostvariti jedinstvo, ono je dar
Duha Svetoga. Može se produbiti teološki dijalog i ljubav, Papa na susretima naročito
ističe bratsku ljubav – ustvrdio je nadbiskup. Osvrćući se pak na vjerske sekte, rekao
je kako se Crkva prije svega mora pitati zašto ljudi odlaze u sekte? Zašto ne dolaze
u Crkvu? Znam da je Zbor za nauk vjere učinio važne korake da se biskupi sučele s
tom temom, a smatram da o tome moramo jako dobro razmisliti – zaključio je nadbiskup
Koch.