Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji 11. srpnja 2010. godine
Papa Benedikt XVI. se u svom jučerašnjem nagovoru prije molitve Anđeoskog pozdravljenja
osvrnuo na nedjeljna liturgijska čitanja i istaknuo da trebamo biti ‘bližnji’ svima
koji su u potrebi. Draga braćo i sestre, prije nekoliko dana – kao što vidite – napustio
sam Rim zbog ljetnog boravka u Castel Gandolfu. Zahvaljujem Bogu što mi pruža ovu
priliku za odmor. Dragim stanovnicima ovoga lijepog gradića, gdje se uvijek rado vraćam,
upućujemo svoj srdačni pozdrav. Evanđelje ove nedjelje započinje pitanjem koje neki
zakonoznanac postavlja Isusu: "Učitelju, što mi je činiti da život vječni baštinim?"
(Lk 10, 25). Znajući da je dobar poznavatelj Svetoga pisma, Gospodin poziva toga čovjeka
da sam dadne odgovor i ovaj ga formulira besprijekorno citirajući dvije glavne zapovijedi:
ljubiti Boga svim srcem, svim umom i svom snagom svojom i ljubiti bližnjega kao sebe
samoga. Tada zakonoznanac, gotovo kao da se hoće opravdati, pita Isusa: "A tko je
moj bližnji?" (Lk 10, 29). Isus ovaj put odgovara čuvenom prispodobom o "dobrom Samarijancu",
kako bi pokazao da moramo biti "bližnji" svima koji su u potrebi, kazao je Sveti Otac.
Samarijanac se, naime, pobrinuo za nekog nepoznatog čovjeka kojeg su razbojnici
ostavili polumrtva na cesti; dok su svećenik i levit prošli dalje, možda misleći da
bi se u doticaju s krvlju, na temelju jedne zapovijedi, onečistili. Ta nas prispodoba,
zato, mora navesti da promijenimo svoj način shvaćanja sukladno Kristovoj logici,
koja je logika ljubavi: Bog je ljubav i njemu iskazivati štovanje znači služiti braći
iskrenom i velikodušnom ljubavlju. To evanđeosko izvješće pruža "mjerilo", to jest
"univerzalnu ljubav prema svakom čovjeku u potrebi kojega 'slučajno' susretnemo, tko
god on bio" (enc. Deus caritas est, 25). Osim toga općeg pravila postoji također specifično
crkveni zahtjev: da "u Crkvi, kao obitelji, niti jedan njezin član ne smije trpjeti
oskudicu" (isto). Vjernikov program, kojeg je naučio iz Isusova nauka, je "srce koje
vidi" gdje postoji potreba za ljubavlju te u skladu s tim djeluje, istaknuo je Papa. Dragi
prijatelji, želim također podsjetiti da se Crkva danas spominje svetog Benedikta Nursijskog
– velikog zaštitnika mojega pontifikata – oca i zakonodavca zapadnog redovništva.
On je, kao što prenosi sveti Grgur Veliki, " bio čovjek sveta života… imenom i po
milosti" (Dialogi, II, 1: Bibliotheca Gregorii Magni IV, Rim 2000., str. 136). "Napisao
je Pravilo za monahe… zrcalo učiteljstva utkanog u njegovoj osobi: naime svetac nije
nikako mogao drukčije učiti od onoga kako je živio" (ondje, II, XXXVI: cit., str.
208). Papa Pavao VI. proglasio je 24. listopada 1964. svetog Benedikta zaštitnikom
Europe, priznavši mu izvanredno djelo oblikovanja europske civilizacije, kazao je
na kraju svoga nagovora Benedikt XVI. Povjerimo Djevici Mariji svoj put vjere i,
na osobit način, ovo vrijeme odmora, kako naša srca ne bi nikada izgubila iz vida
Božju riječ i braću u potrebi, ovim je riječima Sveti Otac završio svoj podnevni susret
s hodočasnicima u Castel Gandolfu.