Vrhovni sud u Montrealu, u Kanadi, presudio je da isusovačka srednja škola Loyola
u Montrealu može poučavati predmet etiku u skladu s vjeroispoviješću. Lokalna vlast
je naime ovoj obrazovnoj ustanovi najprije odredila da etiku i vjersku kulturu mora
poučavati na laičkim i neutralnim temeljima. Ovom je presudom sud odlučio da je lokalna
vlast svojom odredbom katoličkoj školi kršila vjersku slobodu. U sudskoj presudi stoji
da je srednja škola Loyola slobodna u poučavanju etike, koje je utemeljeno na vjerskoj
osnovi. Vodstvo škole je zbog ovakve presude izrazilo zadovoljstvo. U izjavi za javnost
su napisali kako su djelatnici škole Loyola, koja u Montrealu djeluje još od 1896.
godine, zadovoljni da svakodnevno sudjeluju s lokalnom zajednicom i učenicima Quebeca
daju najbolji odgoj i izobrazbu. Pojasnili su također da je škola lokalnim vlastima
uvijek priznavala središnju ulogu u traženju najboljega načina obrazovanja koji će
pomoći u izgradnji boljega društva. Pri tom su posebno istaknuli ulogu sudjelovanja
različitih vjerskih zajednica u odgoju i obrazovanju. Upravo zato, školsko je vodstvo
izjavilo kako nema mjesta strahu da pedagoška praksa srednje škole Loyola ne bi mogla
doseći postavljeni cilj, a to je opće dobro cijele zajednice. Isusovci u Kanadi su
počeli pripreme za proslavu 400. obljetnice svoje prisutnosti na kanadskom tlu. Isusovci
su došli u Kanadu 1611. godine. Isusovačka kanadska zajednica u prigodi ove važne
obljetnice organizira posebni simpozij koji bi se trebao održati ovaj mjesec i na
kojem se očekuje i sudjelovanje generala Družbe Isusove oca Adolfa Nicolasa. U
župnoj crkvi u Bocsi, na sjeverozapadu Rumunjske, prošle je nedjelje, nakon 62
godine ponovno služena sveta misa. Župa je posebna po tome što je uporaba župne crkve
podijeljena između grko-katolika i pravoslavnih. Župa Bocsa je po tome postala svijetli
primjer rješavanja nesuglasica između grko-katolika i pravoslavnih, koji se još nakon
pada željezne zavjese na mnogim mjestima spore oko vlasništva nad nekretninama. Grko-katoličku
župu je 1948. godine zaplijenila tadašnja komunistička vlast i predala je u posjed
pravoslavnoj crkvi, te zabranila djelovanje grko-katoličkoj Crkvi. Grko-katolici su
nakon toga svoju vjeru skrovito živjeli i ispovijedali. Kada je grko-katoličku Crkvu
država ponovno priznala, papa Ivan Pavao II. je 1990. godine na tom području ponovno
uspostavio biskupiju. Od tada se grko-katolička Crkva neprestano bori za povrat zaplijenjene
imovine. Veliki je problem što se posljednjeg desetljeća broj grko-katolika smanjuje,
a broj pravoslavnih je u stalnom porastu. U slučaju župe u Bocsi, katolička je
zajednica prije nekoliko godina molila pravoslavnu crkvu za povrat župe i predlagala
rješenje glede korištenja svetišta. Ovaj je slučaj završio na sudu, koji je na početku
ovoga ljeta presudio u korist grko-katoličke zajednice, a pravoslavnoj je zajednici
predložen sporazum o uporabi crkve. Prema prvotnome prijedlogu od strane pravoslavne
Crkve 1. srpnja je potpisan zajednički sporazum po kojemu obje zajednice dijele uporabu
crkvenih prostora, ali svaka u različito dogovoreno vrijeme. U crkvi U Bocsi je tako
prošle nedjelje(04. srpnja), nakon duge 62 godine, ponovno slavljena sveta misa po
grko-katoličkom obredu.