Papa primio vjerodajnice novoga iračkog veleposlanika

U Iraku su posljednje godine obilježene tragičnim nasiljem koje nije sukladno s učenjem islama i kršćanstva, a bilo je upereno protiv nevinoga stanovništva, kršćana i muslimana. Ta zajednička patnja može potaknuti „čvrstu vezu“, ojačati odlučnost muslimana i kršćana u „zauzimanju za mir i pomirbu“ – kazao je Benedikt XVI. primajući prije podne vjerodajnice novoga iračkog veleposlanika pri Svetoj Stolici (Habbeba Mohammeda Radija Alija Al-Sadra).
Papa je podsjetio kako su Iračani na posljednjim parlamentarnim izborima, 7. ožujka, „uputili svijetu jasan znak“ birajući „put demokracije“. S tim odabirom – dodao je Papa – irački je narod odlučio skladno živjeti u pravednom, pluralističkom i sveobuhvatnom društvu. Unatoč zastrašivanju onih koji ne dijele narodnu želju, Iračani su očitovali veliku hrabrost i odlučnost. Sada treba, što je moguće prije, složiti novi irački politički mozaik. Nadamo se da će se brzo sastaviti nova vlada kako bi se ostvarila želja naroda da Irak bude jedinstven i stabilan – istaknuo je Benedikt XVI.
Sveta će Stolica, koja je uvijek smatrala „izvrsnim“ diplomatske odnose s Irakom, i nadalje jamčiti vlastitu potporu, koliko je moguće, da zemlja ponovno postane vodeća država u regiji. Izabrani će – dodao je Sveti Otac – morati očitovati veliku hrabrost i odlučnost kako bi odgovorili na velika iščekivanja iračkoga naroda. Nova će vlada morati prije svega usvojiti mjere za poboljšanje sigurnosti svih građana, naročito raznih manjina – ustvrdio je Papa.
Među pravima koja se moraju sasvim poštovati, od temeljne su važnosti prava na vjersku slobodu i sloboda bogoštovlja jer omogućuju građanima živjeti kao osobe stvorene na sliku i priliku Stvoritelja. Irački kršćani moraju ostati u zemlji svojih predaka – pojasnio je Sveti Otac. Onima koji su primorani napustiti zemlju – kako je rekao – mora se jamčiti siguran povratak u Irak. Kršćani su od prvih dana Crkve živjeli u Abrahamovoj zemlji, koja je zajednička baština judaizma, kršćanstva i islama.
Veoma je poželjno da se iračko društvo u budućnosti odlikuje „miroljubivim suživotom“ – istaknuo je Benedikt XVI. – a to je zajednička želja svih koji su ukorijenjeni u Abrahamovoj vjeri. U tome društvu kršćani imaju važnu ulogu, iako su manjina u iračkome narodu, oni apostolskim radom u školstvu i zdravstvu nude dragocjen prinos obnovi i gospodarskome oporavku. Njihovo sudjelovanje u humanitarnim projektima nudi neophodnu potporu za izgradnju društva – ustvrdio je Benedikt XVI.
Povijest potvrđuje da najučinkovitiji poticaji da se nadvladaju podjele dolaze od muškaraca i žena koji su izgubili život jer su izabrali hrabri put miroljubivog svjedočenja, nadahnutog uzvišenim vrednotama; imena biskupa Paulosa Faraja Rahha, oca Ragheeda Gannija i brojnih drugih ostat će kao svijetli uzori ljubavi koja ih je vodila da svoj život žrtvuju za druge. Papa je na svršetku govora podsjetio na potporu Svete Stolice mjesnim Crkvama u regiji, na Posebnu biskupsku sinodu za Bliski istok koja će se održati u Vatikanu od 10. do 24. listopada. Sinoda će biti prigoda za provjeru uloge i kršćanskoga svjedočenja u biblijskim zemljama, a ujedno će dati poticaj važnoj zadaći međureligijskoga dijaloga, koji umnogome može pridonijeti postizanju miroljubivoga suživota u uzajamnom poštovanju i cijenjenju između vjernika različitih religija – zaključio je Benedikt XVI.