Sveučilišta trebaju biti promicatelji novoga humanizma

Neka sveučilišta budu promicatelji novoga humanizma – potaknuo je nadbiskup Agostino Marchetto u prigodi VI. rimskog seminara Udruge koledža i američkih katoličkih sveučilišta. U izlaganju koje će nadbiskup održati sutra, 24. lipnja, a koje je unaprijed objavljeno, tajnik Papinskoga vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika osvrće se na prinos koji strani studenti mogu dati u korist mira i razvoja.
Današnji su studenti budućnost, sutrašnjica, a strani su studenti dio globalne budućnosti mira i pravednosti – jedna je od ključnih misli govora nadbiskupa Marchetta. Nadbiskup ističe mogućnosti koje pruža globalizacija kulture, a posebno pokretljivost sveučilištaraca iz jedne zemlje u drugu. Kulturne su razmjene oruđe za izgradnju mira – naglašava nadbiskup podsjećajući na encikliku 'Caritas in Veritate', te potiče akademske ustanove na promicanje „novoga humanizma“, stavljajući ljudsko dostojanstvo u središte poučavanja. Sveučilišta trebaju biti mjesta na kojima se razvijaju kultura i solidarnost. Tijek studija treba odražavati cijelu lepezu saznanja, ali bez usredotočivanja na samo jedan utilitaristički obrazac – napominje nadbiskup te citira kardinala Johna Henryja Newmana i njegovu 'ideju o sveučilištu' koja obuhvaća sve oblike saznanja, od teologije do medicine.
Veliki dio izlaganja nadbiskup Marchetto je posvetio stranim studentima, seliocima u vrijeme globalizacije. Ti studenti – prema nadbiskupovim riječima – olakšavaju kulturnu razmjenu, noseći sa sobom niz mogućnosti za proširenje i obogaćivanje sveučilišne sredine na više razina. Pa ipak, zemlje koje primaju strane studente, ne trebaju na njih gledati samo kao na izvor zarade, nego kao promicatelje dijaloga, u vidiku stabilnoga i miroljubivoga svijeta – upozorio je nadbiskup Marchetto, te na koncu istaknuo da je istinski kršćanski humanizam otvoren studentima i profesorima, kao i kulturama i različitim religijama, i to u svrhu promicanja poštovanja i snošljivosti, bez popuštanja relativizmu.