Posjet nadbiskupa Mambertija jača našu crkvenu prisutnost na Kubi – misao je kojim
je havanski nadbiskup kardinal Jaime Ortega, opisao važnost pohoda nadbiskupa Dominiquea
Mambertija, tajnika za odnose s državama, tom karipskom otoku. Nadbiskup, koji je
na Kubu stigao 15. lipnja, i to povodom proslave 75. obljetnice diplomatskih odnosa
između Vatikana i te karipske zemlje, otvorio je radove X. socijalnog tjedna, te predvodio
niz drugih događaja. Označavajući početak Socijalnoga tjedna, nadbiskup Mamberti
je izrazio blizinu pape Benedikta XVI., te prenio njegov blagoslov. U svojemu je pak
izlaganju nadbiskup podsjetio na mnogostruka značenja pojma laičnosti, kao i moguće
rezultate odnosa između državnoga poretka i vjerske dimenzije. Govoreći o povijesnome
razvoju pojma 'laičnosti', koji se od samih svojih početaka odnosi na razliku između
crkvenih vlasti, i onih građanskih, nadbiskup je pojasnio kako bez Kristova Evanđelja,
u ljudsku povijest ne bi bila ušla bitna razlika između onoga što čovjek treba dati
Bogu od onoga što treba dati Cezaru, odnosno građanskoj vlasti. Pojam laičnosti naznačuje
i stanje jednostavnoga kršćanskog vjernika, koji ne pripada ni kleru ni redovničkom
statusu. U Srednjem vijeku riječ 'laičnost' ne označava neku kategoriju vjernika,
nego opisuje vrstu odnosa koji se uspostavlja između crkvenih vlasti i onih građanskih.
Nijedno od ovih značenja nije poništeno ili zastarjelo, nego su ta tri različita značenja
usko povezana i međuovisna – napomenuo je nadbiskup. Nakon što je podsjetio na
višestruku semantičku važnost pojma 'laičnost', nadbiskup Mamberti se osvrnuo na odnos
između državnoga poretka i vjerske dimenzije. Laičnost, neutralnost i odvojenost trebaju
– prema nadbiskupovim riječima – služiti kao još jedno jamstvo vjerske slobode, a
ako se oni ne odnose na nju, gube smisao. (…) Kada se vjersku slobodu želi podrediti
nekom drugom načelu, tada laičnost teži pretvaranju u laicizam, neutralnost u agnosticizam,
a odvojenost u neprijateljstvo. Ali, ako se neka država želi izjasniti laičkom, to
ne može značiti da želi potisnuti ili odbaciti vjersku dimenziju – istaknuo je nadbiskup.
Zadaća bi države trebala biti priznavanje središnje uloge vjerske slobode, kako bi
se svakoj osobi dopustilo da slobodno živi svoju vjeru. Laičnost je, dakle, važno
sredstvo za poštovanje vjerske slobode – napomenuo je nadalje nadbiskup. Načelo laičnosti
od katolika zahtijeva priznavanje opravdane neovisnosti vremenite stvarnosti, među
koje spada i politička zajednica. Ali, to poštovanje ne obuhvaća etičku neovisnost
– primijetio je nadbiskup. Država nije odvojena i neovisna od bilo kojega moralnog
pravila. Povijest, nažalost, obiljem primjera svjedoči o žalosnim posljedicama takvih
oblika vladanja, i država koje su se smatrale iznad moralnih vrednota – rekao je nadbiskup
te dodao kako je prisutnost kršćana u društvu, naprotiv, kvasac koji sudjeluje u težnji
prema istinskome općem dobru. Stoga su potpuno neutemeljene česte optužbe za upletanje
upravljene Crkvi, kada brani antropološke i etičke vrednote i načela, ukorijenjene
u naravi ljudskoga bića, i koji su prepoznatljivi kroz ispravno korištenje razuma
– naglasio je nadbiskup Mamberti te citirajući misli pape Benedikta XVI. iz enciklike
'Deus caritas est', istaknuo da se Crkva ne može i ne treba staviti na mjesto Države,
ali isto tako ne može i ne treba ostati na rubu u borbi za pravednost. Laičnost se
države stoga ne pretvara u potiskivanje vjerske dimenzije i zajednice vjernika iz
društvenoga života, nego se ona temelji na poštovanju i suradnji između građanske
i crkvene zajednice, u svrhu istinskoga dobra ljudi. Poslanje laika je poslanje zalaganja,
svjedočenja, dijaloga i animacije unutar društva, a ono se treba osloniti na duboki
duhovni život i odgovarajuću doktrinarnu formaciju – istaknuo je na koncu nadbiskup
Mamberti.