2010-06-19 18:08:25

Nadbiskup Dominique Mamberti na Kubi


Posjet nadbiskupa Mambertija jača našu crkvenu prisutnost na Kubi – misao je kojim je havanski nadbiskup kardinal Jaime Ortega, opisao važnost pohoda nadbiskupa Dominiquea Mambertija, tajnika za odnose s državama, tom karipskom otoku. Nadbiskup, koji je na Kubu stigao 15. lipnja, i to povodom proslave 75. obljetnice diplomatskih odnosa između Vatikana i te karipske zemlje, otvorio je radove X. socijalnog tjedna, te predvodio niz drugih događaja.
Označavajući početak Socijalnoga tjedna, nadbiskup Mamberti je izrazio blizinu pape Benedikta XVI., te prenio njegov blagoslov. U svojemu je pak izlaganju nadbiskup podsjetio na mnogostruka značenja pojma laičnosti, kao i moguće rezultate odnosa između državnoga poretka i vjerske dimenzije. Govoreći o povijesnome razvoju pojma 'laičnosti', koji se od samih svojih početaka odnosi na razliku između crkvenih vlasti, i onih građanskih, nadbiskup je pojasnio kako bez Kristova Evanđelja, u ljudsku povijest ne bi bila ušla bitna razlika između onoga što čovjek treba dati Bogu od onoga što treba dati Cezaru, odnosno građanskoj vlasti. Pojam laičnosti naznačuje i stanje jednostavnoga kršćanskog vjernika, koji ne pripada ni kleru ni redovničkom statusu. U Srednjem vijeku riječ 'laičnost' ne označava neku kategoriju vjernika, nego opisuje vrstu odnosa koji se uspostavlja između crkvenih vlasti i onih građanskih. Nijedno od ovih značenja nije poništeno ili zastarjelo, nego su ta tri različita značenja usko povezana i međuovisna – napomenuo je nadbiskup.
Nakon što je podsjetio na višestruku semantičku važnost pojma 'laičnost', nadbiskup Mamberti se osvrnuo na odnos između državnoga poretka i vjerske dimenzije. Laičnost, neutralnost i odvojenost trebaju – prema nadbiskupovim riječima – služiti kao još jedno jamstvo vjerske slobode, a ako se oni ne odnose na nju, gube smisao. (…) Kada se vjersku slobodu želi podrediti nekom drugom načelu, tada laičnost teži pretvaranju u laicizam, neutralnost u agnosticizam, a odvojenost u neprijateljstvo. Ali, ako se neka država želi izjasniti laičkom, to ne može značiti da želi potisnuti ili odbaciti vjersku dimenziju – istaknuo je nadbiskup. Zadaća bi države trebala biti priznavanje središnje uloge vjerske slobode, kako bi se svakoj osobi dopustilo da slobodno živi svoju vjeru.
Laičnost je, dakle, važno sredstvo za poštovanje vjerske slobode – napomenuo je nadalje nadbiskup. Načelo laičnosti od katolika zahtijeva priznavanje opravdane neovisnosti vremenite stvarnosti, među koje spada i politička zajednica. Ali, to poštovanje ne obuhvaća etičku neovisnost – primijetio je nadbiskup. Država nije odvojena i neovisna od bilo kojega moralnog pravila. Povijest, nažalost, obiljem primjera svjedoči o žalosnim posljedicama takvih oblika vladanja, i država koje su se smatrale iznad moralnih vrednota – rekao je nadbiskup te dodao kako je prisutnost kršćana u društvu, naprotiv, kvasac koji sudjeluje u težnji prema istinskome općem dobru. Stoga su potpuno neutemeljene česte optužbe za upletanje upravljene Crkvi, kada brani antropološke i etičke vrednote i načela, ukorijenjene u naravi ljudskoga bića, i koji su prepoznatljivi kroz ispravno korištenje razuma – naglasio je nadbiskup Mamberti te citirajući misli pape Benedikta XVI. iz enciklike 'Deus caritas est', istaknuo da se Crkva ne može i ne treba staviti na mjesto Države, ali isto tako ne može i ne treba ostati na rubu u borbi za pravednost. Laičnost se države stoga ne pretvara u potiskivanje vjerske dimenzije i zajednice vjernika iz društvenoga života, nego se ona temelji na poštovanju i suradnji između građanske i crkvene zajednice, u svrhu istinskoga dobra ljudi. Poslanje laika je poslanje zalaganja, svjedočenja, dijaloga i animacije unutar društva, a ono se treba osloniti na duboki duhovni život i odgovarajuću doktrinarnu formaciju – istaknuo je na koncu nadbiskup Mamberti.







All the contents on this site are copyrighted ©.