Sveti Otac govorio na otvorenju Biskupijskog kongresa u Rimu

Središnji položaj Euharistije i svjedočenje ljubavi bili su glavne teme govora pape Benedikta XVI. koji je u utorak, 15. lipnja, u Bazilici svetoga Ivana Lateranskoga otvorio Biskupijski kongres kojim završava pastoralna godina. Skup, koji završava 17. lipnja, održava se na temu „Otvoriše se njihove oči, prepoznaše Ga i naviještahu. Nedjeljna Euharistija i svjedočenje ljubavi“.
Euharistija je spomen na Kristovu smrt i uskrsnuće. Spomen ne znači jednostavno prisjećanje nečega što se dogodilo u prošlosti, nego slavlje koje taj događaj čini sadašnjim kako bi iz njega proizišla spasenjska djelotvornost – istaknuo je Sveti Otac. U davnini su se, naime, božanstvima za žrtvu prinosile životinje ili plodovi zemlje. Isus, međutim, daje samoga sebe, postaje žrtva koju liturgija prinosi na Svetoj Misi – napomenuo je Papa. Kruh i vino, naime, postaju njegovo pravo Tijelo i Krv. Sveti je Otac stoga istaknuo kako je u vjerskome odgoju djece i mladih, kao i u centrima za slušanje Riječi, potrebno isticati tu stvarnu prisutnost. Potrebno je da u liturgiji bude jasno istaknuta nadnaravna dimenzija, dimenzija Otajstva koja prosvjetljuje i onu horizontalnu, odnosno vezu zajedništva među onima koji pripadaju Crkvi. Jer, - kako je pojasnio Sveti Otac – kada ova posljednja prevlada ne razumije se u potpunosti ljepota slavljenoga otajstva.
Papa se potom osvrnuo na važnost sudjelovanja na Misi, te istaknuo kako je za nas kršćane vrlo važno pratiti ovaj novi ritam vremena, susresti se nedjeljom s Uskrslim, te tako 'uzeti' sa sobom tu njegovu prisutnost, kako bi ona preoblikovala nas i naše vrijeme. Stoga je svećenike pozvao na slavljenje Mise uz duboko unutarnje sudjelovanje, a sve ljude na otkrivanje plodnosti euharistijskoga klanjanja. Euharistija je ta koja jednostavnu skupinu ljudi pretvara u crkvenu zajednicu, i treba biti nosiva struktura u životu svake župske zajednice. Pozivam sve na veću skrb oko priprave i slavljenja Euharistije, pa i putem za to određenih liturgijskih skupina, kako bi svi koji sudjeluju mogli susresti Gospodina – naglasio je Sveti Otac.
Hraneći se Njime, oslobođeni smo okolnosti individualizma, i postajemo samo jedno – rekao je nadalje Papa te primijetio da se tako nadvladavaju razlike u zanimanju, staležu i nacionalnosti, te se svi osjećamo Božjom djecom. Ako se hranimo Kristovim Tijelom, to će nas dovesti i do prihvaćanja Božjega života. Možemo, dakle, napustiti logiku svijeta i slijediti logiku darivanja i besplatnosti. Ljubav je u stanju dovesti do istinske i trajne promjene društva, djelujući u srcima i umovima ljudi, a kada je ona življena u istini, tada je glavna pokretačka snaga za istinski razvoj svake osobe i cijeloga čovječanstva – naglasio je Sveti Otac.
Gradu Rimu je potrebno jasnije i providnije svjedočenje ljubavi. Zbog toga je Papa zahvalio svima koji se zauzimaju za siromašne i obespravljene. Euharistijsko slavlje – istaknuo je Sveti Otac - koje ne dovodi do susretanja ljudi tamo gdje oni žive, rade i trpe, kako bi im se donijela Božja ljubav, ne izražava istinu koju ono sadrži. Potrebno je stoga ponuditi naša tijela kao duhovnu žrtvu dragu Bogu, u prilikama koje zahtijevaju umiranje našega 'ja'. U vrijeme gospodarske i socijalne krize, potrebno je biti solidarni s onima koji žive u bijedi, kako bismo svima pružili nadu u bolju budućnost dostojnu čovjeka – napomenuo je Sveti Otac te dodao kako narav ljubavi zahtijeva također konačne i neopozive životne odluke. Sveti je Otac stoga potaknuo mlade da se ne boje voljeti Krista u svećeništvu, i osnivati kršćanske obitelji koje žive u vjernoj, nerazrješivoj ljubavi otvorenoj za život.