Papa primio vjerodajnice novih veleposlanika

Ujedinjeni Arapski Emirati muslimanska je država koja štiti slobodu bogoštovlja i dostojanstvo brojnih stranih radnika koji su tu zemlju izabrali za svoju, a to je razlog za veliko zadovoljstvo Svete Stolice – rekao je papa Benedikt XVI. primivši u četvrtak, 20. svibnja, u audijenciju veleposlanicu Ujedinjenih Arapskih Emirata pri Svetoj Stolici, Hissu Abdulla Ahmed Al-Otaiba, koja je prva na toj dužnosti od uspostavljanja punih diplomatskih odnosa između Svete Stolice i te muslimanske zemlje, 31. svibnja 2007. godine.
Ovaj je događaj pod posebno dobrim predznakom – rekao je Sveti Otac govoreći o audijenciji tijekom koje se susreo s prvom diplomatskom predstavnicom Ujedinjenih Arapskih Emirata. Veleposlanici, koja poznaje više jezika i koja je završila nekoliko fakulteta, usavršavajući se u Americi i Švicarskoj, te majci četvero djece, Papa je izrazio zadovoljstvo zbog načina na koji ta muslimanska država vodi unutarnju stabilnost zemlje velike kao Austrija, bogate naftom i prirodnim plinovima, i koja ima 4 milijuna stanovnika i 70% stranih radnika koji dolaze sa Srednjega i Dalekoga Istoka. To obogaćuje državu ne samo njihovim radom, nego i njihovom prisutnošću koja postaje prigoda za plodan i pozitivan susret između velikoga svijeta religijâ, kulturâ i narodâ – naglasio je Papa.
Otvorenost Ujedinjenih Arapskih Emirata prema stranim radnicima zahtijeva stalno zalaganje u jačanju potrebnih uvjeta za miran suživot i društveni napredak, te ga treba pohvaliti – rekao je Sveti Otac te sa zadovoljstvom primijetio kako u toj zemlji postoji više katoličkih crkvi izgrađenih na zemljištu koje su darovale javne vlasti. Sloboda bogoštovlja ima veliki utjecaj na opće dobro, te unosi društveni sklad u sva društva u kojima se prakticira – napomenuo je nadalje Sveti Otac. Kao i Božja ljubav i poštovanje dostojanstva drugoga koji – prema Papinim riječima – usmjeruju diplomaciju Svete Stolice i oblikuju poslanje Katoličke Crkve u služenju međunarodnoj zajednici, s ciljem promicanja mira i cjelovitoga razvoja, pravâ, i istinskoga razvoja svih ljudi, bez obzira na rasu, boju kože ili vjerovanje. Svaka politika, kultura, tehnologija i razvoj usmjereni su, naime, na muškarce i žene shvaćene kao jedinstvene u svojoj naravi koju im je Bog dao. Svođenje ciljeva tih ljudskih napora samo na svrhu koristi ili suživota, moglo bi dovesti do gubitka središnjega položaja ljudske osobe u njezinoj cjelovitosti, kao glavnoga dobra koje treba čuvati i cijeniti – naglasio je Sveti Otac.
Papa Benedikt XVI. prijepodne je također primio vjerodajnice novoga mongolskog veleposlanika pri Svetoj Stolici Luvsantersena Orgila. Mongolija ove godine obilježava dvadesetu obljetnicu uspostave demokratskog sustava, a 2012. će obilježiti 20. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa sa Svetom Stolicom.
Veoma sam zadovoljan zbog stalne potpore mongolske vlade jamčenju vjerske slobode – rekao je Sveti Otac, ističući kako je osnivanje Povjerenstva za primjenu zakona o slobodi kulta znak priznavanja važnosti religije u društvenome tkivu i njezine snage u promidžbi sklada i blagostanja. Religija i kultura su očitovanje najdubljih čežnja cijeloga čovječanstva, služe također za poticanje dijaloga i suradnje među narodima, u službi su mira i pravednoga razvoja. Ustvari, istinski se ljudski razvoj mora osvrtati na sve dimenzije osobe, težiti najuzvišenijim dobrima poštujući duhovnu narav čovjeka i njegovu temeljnu sudbinu – istaknuo je Benedikt XVI.
Osvrnuvši se na Crkvu u Mongoliji, ustvrdio je da Crkva, vjerna evanđelju, pridonosi razvoju cijele zajednice i surađuje s mongolskom vladom u rješavanju društvenih problema, posvećujući se posebice „ljudskoj i intelektualnoj“ formaciji mladih, odgajajući ih za poštovanje, solidarnost i pozornost prema nesretnijima. Osvrćući se pak na 20 godina demokracije u Mongoliji, rekao je kako se nada da će ostvareni napreci pridonijeti učvršćivanju društvenog poretka koji promiče opće dobro svih građana. Uspostavljeni diplomatski odnosi sa Svetom Stolicom 1992. godine – ustvrdio je Benedikt XVI. – svjedoče kako Mongolija želi poboljšati odnose s cijelom međunarodnom zajednicom.
Sveti je Otac na svršetku govora očitovao solidarnost sa žrtvama oštre hladnoće koja je prošlih mjeseci zahvatila Mongoliju, poželjevši da se klimatske promjene rješavaju na globalnoj razini. Novi veleposlanik je pak rekao da će se prirodna bogatstva Mongolije ulagati u poboljšanje društvenoga standarda, u odgoj i zdravstvene usluge, podsjetio je također kako je u Mongoliji na snazi moratorij na smrtnu kaznu te na sudjelovanje mongolskih vojnika u brojnim mirovnim misijama Ujedinjenih naroda. Podsjetimo, mala Crkva u Mongoliji ima samo 650 vjernika, više desetaka pripravnika za sakrament krštenja, 87 misionara i četiri župe. Možda ovi podaci nisu nevažni ako se u obzir uzme da su stanovnici Mongolije budisti, te da je 1995. godine u Mongoliji bilo samo četrnaest katolika.