O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Crkva u Hrvata, a na poseban način Zagrebačka nadbiskupija, danas je po papi Benediktu XVI. primila još jedan dragocjen dar – rimski biskup imenovao je mons. Miju Gorskog, kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog i ravnatelja Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, pomoćnim biskupom zagrebačkim i dodijelio mu titulu naslovnog biskupa Epidauruma (Cavtat). Vijest o imenovanju objavljena je danas, u 12 sati, u Vatikanu, a u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu istodobno ju je objavio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari.
Mons. Mijo Gorski rođen je 17. rujna 1952. godine u Gori Veterničkoj, u župi Mihovljan, kao deveto dijete u obitelji. Nakon osnovne škole odlazi u Dječačko sjemenište na Šalati u Zagrebu, gdje završava Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju. Kao bogoslov Zagrebačke nadbiskupije pohađao je filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je diplomirao 1977. godine, te je iste godine zaređen za svećenika Zagrebačke nadbiskupije.
Službu župskog vikara, od 1978. do 1979. godine, obnašao je u Vrbovcu, a od 1979. do 1982. godine u Župi sv. Blaža u Zagrebu. Od 1982. do 1997. godine obnašao je službu upravitelja Župe sv. Mateja u zagrebačkim Dugavama, gdje je sagradio i župsku crkvu. Od 1997. do 1998. godine bio je upravitelj Župe sv. Anastazije u Samoboru te dekan Okićkog dekanata. Od 1998. do 2002. godine bio je župnik Župe sv. Blaža u Zagrebu, a ujedno je obnašao službu biskupskog vikara za grad Zagreb. Godine 2002. imenovan je rektorom Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa, a tu je službu obnašao do 2008. godine. Pod njegovim je vodstvom temeljito obnovljeno zdanje drevnog zagrebačkog Sjemeništa. Godine 2008. imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog, kao i ravnateljem Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika. Član je Prezbiterskoga vijeća i Zbora savjetnika Zagrebačke nadbiskupije. Ređenje novoga biskupa mons. Mije Gorskog bit će u zagrebačkoj prvostolnici, u subotu, 3. srpnja, u 10 sati.
Bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak danas, na blagdan Našašća sv. Križa, prvi je put kao pastir bjelovarsko-križevačke Crkve pohodio Križevce, gdje je preuzeo konkatedralu Sv. Križa. Biskup Huzjak potom je u konkatedrali predvodio svečano euharistijsko slavlje, a istim povodom, u petak, 7. svibnja, u velikoj dvorani Hrvatskoga doma u Križevcima bit će održana svečana akademija.
U Borovu Selu jučer je obilježena 19. obljetnica pogibije 12 pripadnika Specijalne policije iz Vinkovaca, koji su ubijeni iz zasjede dok su spašavali svoje zarobljene kolege. Molitvu za poginule predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac, a skupu su nazočili i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, kao i predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Skup je započeo mimohodom Udruge specijalne policije iz Domovinskoga rata, od ulaza u Borovo Selo do spomen obilježja poginulim policajcima, gdje su održani govori i položeni vijenci.
Obraćajući se nazočnima, biskup Jezerinac istaknuo je kako su hrvatski redarstvenici bili vođeni Kristovom ljubavlju prema bližnjima, a ne mržnjom, te su postali trajni podsjetnik svakom čovjeku i svakom hrvatskom policajcu, podsjetnik koji govori kako se ljube dom i Domovina. Spominjući se danas poginulih pripadnika Specijalne policije, nije nam želja širiti prema nikome bilo kakvu mržnju, nego ponovno dozvati u svijest ljubav. Samo na ljubavi može se graditi mir; ne na ideologijama, a još manje na mržnji i želji za osvajanjem tuđeg teritorija – rekao je biskup Jezerinac, zaključivši kako pobjeda dobra znači i opraštanje, jer opraštanje jest pobjeda ljubavi.
Svoje nebeske zaštitnike, svete apostole Filipa i Jakova, danas su proslavili stari franjevački samostan u Vukovaru i gradska Župa „Vukovar 1“. U crkvi Sv. Filipa i Jakova svečanu Euharistiju predvodio je dr. fra Željko Tolić, provincijal splitske franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Nakon Svete Mise, iz crkve je pošla svečana procesija, koja je gradskim ulicama stigla do križa na ušću Vuke u Dunav. Tu su se točno u podne svečano podigli barjaci grada Vukovara i sv. Filipa i Jakova, a okupljeni puk pomolio se za sve žrtve Vukovara, kako one u Domovinskome ratu, tako i kroz čitavu hrvatsku prošlost. Blagdan sv. Filipa i Jakova slavi se i kao Dan Grada, pa je svečani program obilježen i dvodnevnim kulturnim i športskim priredbama na gradskoj razini.