Preminuo kardinal Špidlik

U Rimu je jučer u 90 godini preminuo kardinal Tomaš Špidlik. Papa je u brzojavu vrhovnome poglavaru Družbe Isusove ocu Adolfu Nicolasu izrazio svoju „živu sućut“ za smrt „čuvenoga isusovca i revnoga služitelja evanđelja“, čije je sposobnosti uma i srca veoma cijenio“. Papa je s dubokom zahvalnošću podsjetio na njegovu „čvrstu vjeru, očinsku ljubaznost i snažnu kulturnu i crkvenu radinost, posebice kao mjerodavnoga poznavatelja istočne kršćanske duhovnosti“. Kardinal Angelo Sodano, dekan Kardinalskoga zbora, će u bazilici svetoga Petra u utorak s početkom u jedanaest sati i trideset minuta predvoditi misu zadušnicu, a na svršetku će se Benedikt XVI. obratiti nazočnima i zaključiti sprovodni obred.
Kardinal Špidlik se rodio 1919. godine u Boškovicama u Moravskoj. U mladosti su ga najprije nacisti osudili na prisilni rad, a to su mu također učinili komunisti kad su došli na vlast. U isusovački novicijat je stupio 1940. godine, a 1942. je položio zavjete. Unatoč ratnome vremenu završio je filozofske i teološke studije, te je postao profesor na Papinskom istočnom institutu i na sveučilištu 'Gregoriana'. Napisao je brojne knjige i znanstvene članke. Ivan Pavao II. ga je 2003. godine uzdigao na kardinalsku čast. Bio je pedeset godina je bio vjerni suradnik Češkoga programa Radio Vatikana. Do zadnjeg je trenutka živio i radio uz Papinski istočni institut. Održavao je kontakte sa svijetom kulture, naročito iz istočnoeuropskih zemalja. Više je puta boravio u Rusiji, a 1992. godine u Kremlju ga je primio ruski predsjednik Boris Jeljcin, te moskovski patrijarh Aleksej II.
Papa je u prigodi 90. rođendana kardinala Špidlika 17. prosinca 2009. godine sa zajednicom centra Aletti slavio svetu misu, a u homiliji je govorio o kardinalovoj teološkoj misli, zasnovanoj na dijalogu između Zapada i kršćanskog Istoka, utemeljenoj na slobodi i ljubavi. Vaš dugi život i jedinstven put vjere svjedoče kako Bog vodi onoga tko mu se povjerava. Vi ste prošli bogat misaoni put, svjedočeći uvijek gorljivo i s dubokim uvjerenjem kako je Troosobni Bog središte cijele objave te da je stoga čovjek, stvoren na Božju sliku i priliku, otajstvo slobode i ljubavi, koje se ostvaruje u zajedništvu, a zajedništvo je bit Božja. To zajedništvo ne postoji samo od sebe, nego proizlazi – kako tvrdi kršćanski Istok – iz božanskih osoba koje se slobodno ljube. Sloboda i ljubav, sastavnice osobe, ne mogu se dokučiti racionalnim kategorijama, stoga se osoba jedino može shvatiti u otajstvu Krista, pravoga Boga i čovjeka, i u zajedništvu s Njim, koje također i u našem postojanju biva prihvat „bogočovještva“. Vjeran tome načelu, kardinal Špidlik je tijekom vremena izradio živo teološko viđenje, pod brojnim vidicima izvorno, u koje se organski spajaju kršćanski Istok i Zapad, uzajamno razmjenjujući darove – rekao je Benedikt XVI. govoreći o životu i radu kardinala Špidlika.