O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

“Krist je uskrsnuo – to je radosni navještaj današnje svetkovine, to je razlog našega slavlja, našega okupljanja, našega dolaska danas u našu katedralu. To je slavlje našega života, naše nade” – kazao je zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić na početku svečanoga misnog slavlja koje je na svetkovinu Uskrsa predvodio u zagrebačkoj prvostolnici. Podsjetivši na uskrsno trčanje prema grobu, koje je tako jasno izrazilo težnju za novošću u svijetu, kardinal je rekao: „Pitam se ne trebamo li i mi početi trčati, nije li naš hod – mislim na ljubav, velikodušnost, solidarnost – postao malo trom, otežan egocentrizmom, strahom da ćemo izgubiti nešto svoje, bojažljivošću da ćemo morati napustiti ukorijenjene navike” – upitao se kardinal, dodavši da je odlučujuće pitanje kako se mi postavljamo pred praznim grobom i vjerujemo li mi u Isusovo uskrsnuće.
“I mi kao učenici na putu u Emaus često bježimo daleko od razočaranja svoga života. Uskrsnuće se može dogoditi nasred puta, dok još razgovaramo o svojim raspršenim iluzijama. Tada odjednom postajemo svjesni svega onoga što nam se dogodilo. Otvaraju nam se oči, znamo da nismo sami, Uskrsli ide s nama, on za nas lomi kruh, ali mi ne možemo iskustvo Uskrsnuloga čvrsto zadržati. Čim ga prepoznamo, on izmiče našem pogledu i našem dohvatu. Uskrsnuloga susrećemo u našoj svakodnevici. Uskrsli tada preobražava noć naše uzaludnosti u jutro života i ljubavi” – rekao je zagrebački nadbiskup.
„Neka i ovaj Uskrs promijeni srce i život svakoga od nas, svake kršćanske zajednice; treba širom otvoriti vrata Uskrslome koji dolazi među nas” – istaknuo je kardinal, te podsjetio kako uskrsli Isus još uvijek nosi ožiljke rana i poziva nas da ih dotaknemo. Pozvani smo opipati njegove rane, točnije bolne dijelove ovoga svijeta. Mislim na osamljene, starije, bolesne, siromahe, nezaposlene, na napuštenu i zaboravljenu djecu. Svi smo pozvani uskrsnuti u srcu, rasti u ljubavi, svjedočiti velikodušnost i milosrđe. To je Uskrs, a to je i želja koju upućujem i svakome od vas. To je i poziv koji zajedno moramo uputiti svijetu. Neka raste ljubav prema svima, a posebno prema najpotrebitijima – zaključio je kardinal Josip Bozanić.
Svečano uskrsno slavlje u katedrali Svete Stošije u Zadru predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari, koji je domaćim vjernicima i brojnim gostima koji su uskrsne blagdane provodili u Zadru i okolici ujedno prenio pozdrave i blagoslov pape Benedikta XVI. Uskrs je dan u koji smo ušli kao grešnici, a izlazimo kao djeca Božja; otkupljeni, obnovljeni, očišćeni – uskrsnuli. Taj dan pripada Kristu pobjedniku. Ali, pripada i nama u mjeri u kojoj s Isusom slavno pobijedimo svoje patnje, egoizam i svoje grijehe – poručio je nuncij Cassari, dodavši da je Uskrs dan novog stvaranja čovječanstva. Nadbiskup Cassari podsjetio je potom na poziv svetoga Pavla 'tražiti što je gore', a to znači živjeti kao Uskrsnuli. 'Tražiti što je gore' trajni je izazov koji nam predlaže uskrsnuće Gospodina Isusa kako bismo izašli iz ljudskih okvira koji često stavljaju Boga na margine društva i čovjekova života. Tražiti nebeske stvari znači živjeti kao Uskrsli. To znači tražiti Kristovo nebo u svakoj našoj dnevnoj aktivnosti, u svakoj riječi, svakom opredjeljenju, u životnoj i radnoj sredini, u našim odnosima s braćom u Crkvi. To je svjedočanstvo uskrsnuća koje trebamo svi dati – poručio je Nuncij, zaključivši da smo svi pozvani živjeti svjetlo Uskrsloga koji nas uvijek poziva na novost života i trajno obraćenje.
Zadarska nadbiskupija bit će domaćin 34. međunarodnog simpozija profesora teologije i filozofije koji započinje u srijedu, 7. travnja, u Starigradu Paklenici. Dvodnevni simpozij organizira Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a okupit će oko 60 teologa. Od 14 postojećih katedri na zagrebačkom KBF-u, protekle godine teme izlaganja su bile iz područja prvih sedam katedri, a ove godine na redu će biti preostalih sedam: ekumenska teologija, pastoralna teologija, katedra za liturgiku, crkvenu povijest, kanonsko pravo, katedra religiozne pedagogije i katehetike te katedra socijalnog nauka Crkve.