Papina kateheza na općoj audijenciji - 31. ožujka 2010. godine

Na današnjoj općoj audijenciji, na Trgu svetoga Petra, papa Benedikt XVI. je govorio nazočnom mnoštvu hodočasnika o Vazmenom trodnevlju u koje sutra ulazimo i pozvao na molitvu i razmišljanje o otajstvima naše vjere. Draga braćo i sestre, živimo svete dane koji nas pozivaju razmatrati središnje događaje našega otkupljenja, samu srž naše vjere. Sutra započinje Vazmeno trodnevlje, stožer čitave liturgijske godine, u kojem smo pozvani na tišinu i molitvu da bismo razmatrali otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Gospodnjeg. Crkveni oci u svojim homilijama često spominju te dane koji nas, kao što primjećuje sveti Atanazije u jednoj od svojih uskrsnih poslanica, uvode "u ono vrijeme koje nam navješćuje novi početak, dan svete Pashe, u kojoj se Gospodin žrtvovao" (Lett. 5,1-2: PG 26,1379). Pozivam vas zato da intenzivno živite te dane kako bi oni odlučno usmjerili život svakog od vas k velikodušnom i uvjerenom prianjanju uz Krista, umrla i uskrsla za nas kazao je Sveti Otac.
Na Misi posvete ulja, jutarnjem uvodu u Veliki četvrtak, sutra će se okupiti prezbiteri sa svojim biskupom. U tijeku znakovitog euharistijskog slavlje, koje se obično održava u dijecezanskim prvostolnicama, bit će blagoslovljeno ulje za bolesničko pomazanje, katekumensko ulje i krizmeno ulje. Osim toga, biskup i prezbiteri obnovit će svećenička obećanja koja su dali na dan ređenja. Ta gesta poprima ove godine posebnu važnost, jer se slavi u Svećeničkoj godini, koju sam proglasio u spomen na 150. obljetnicu smrti svetog Arškog župnika. Svim svećenicima želim ponoviti želju koju sam izrazio na završetku Pisma proglašenja: "Po primjeru svetog Arškog župnika, pustite da vas On [Krist] osvoji. Tako ćete i vi, u današnjem svijetu, biti glasnici nade, pomirenja i mira!".
Sutra popodne ćemo proslaviti ustanovljenje Euharistije. Apostol Pavao, pišući Korinćanima, utvrđivao je prve kršćane u istini euharistijskog otajstva, prenoseći im ono što je on sam naučio: "Gospodin Isus one noći kad bijaše predan uze kruh, zahvalivši razlomi i reče: 'Ovo je tijelo moje - za vas. Ovo činite meni na spomen.' Tako i čašu po večeri govoreći: 'Ova čaša novi je Savez u mojoj krvi. Ovo činite kad god pijete, meni na spomen'" (1 Kor 11,23-25). Te riječi očituju Kristovu nakanu: pod prilikama kruha i vina on se uprisutnjuje na stvaran način svojim darovanim tijelom i svojom prolivenom krvlju kao žrtva Novoga saveza. Istodobno, on postavlja apostole i njihove nasljednike za poslužitelje toga sakramenta, koji predaje svojoj Crkvi kao najviši dokaz svoje ljubavi nastavio je nadalje Papa.
S dubokim čuvstvima ćemo se, nadalje, spomenuti Isusova pranja nogu apostolima (usp. Iv 13,1-25). Taj je njegov čin za evanđelista Ivana slika čitavoga Isusova života i pokazuje njegovu ljubav do kraja, beskrajnu ljubav, koja može osposobiti čovjeka za zajedništvo s Bogom i učiniti ga slobodnim. Na kraju liturgije Velikog četvrtka, Crkva prenosi Presveti sakrament na za to određeno mjesto, što simbolizira Isusovu samoću u Getsemaniju i njegovu smrtnu tjeskobu. Pred Euharistijom, vjernici razmatraju Isusa u času samoće i mole da ne bude više usamljenosti na svijetu. Taj nas liturgijski hod, također, poziva tražiti prisni susret s Gospodinom u molitvi, prepoznati Isusa među onima koji su sami, bdjeti s njim i znati ga proglasiti svjetlom vlastitoga života istaknuo je Benedikt XVI.
Na Veliki petak spomenut ćemo se Gospodinove muke i smrti. Isus je htio prinijeti svoj život u žrtvu za oproštenje grijeha ljudskog roda, izabravši u tu svrhu najokrutniju i najsramotniju smrt: raspeće. Postoji neraskidiva veza između Posljednje večere i Isusove smrti. U prvoj Isus daruje svoje Tijelo i svoju Krv, odnosno svoj zemaljski život, samoga sebe, anticipirajući svoju smrt i preobražavajući je u čin ljubavi. Tako je smrt koja je, po svojoj naravi, svršetak, uništenje svakog odnosa, učinio činom očitovanja samoga sebe, sredstvom spasenja i proglasom pobjede ljubavi. Na taj način, Isus postaje ključ za shvaćanje Posljednje večere koja je predokus preobrazbe nasilne smrti u dobrovoljnu žrtvu, u čin ljubavi koji otkupljuje i spašava svijet primijetio je Sveti Otac.
Veliku subotu karakterizira velika šutnja. Crkve su prazne i nisu predviđena posebna bogoslužja. U tome vremenu očekivanja i nade, vjernici su pozvani na molitvu, razmišljanje, obraćenje, također putem sakramenta pomirenja, kako bi, obnovljeni u duhu, mogli sudjelovati u proslavi Uskrsa. U noći Velike subote, tijekom svečanog vazmenog bdijenja, "majke svih bdijenjâ", tu će tišinu prekinuti pjesma Aleluja, koja naviješta Kristovo uskrsnuće i proglašava pobjedu svjetla nad tamom, života nad smrću. Crkva će se radovati u susretu s Gospodinom, ulazeći u dan Uskrsa kojeg će Gospodin započeti uskrsnućem od mrtvih kazao je na kraju Papa.
Draga braćo i sestre, oraspoložimo se intenzivno živjeti predstojeće Vazmeno trodnevlje kako bismo sve dublje bili uključeni u otajstvo Krista, umrloga i uskrsloga za nas. Neka nas na tome duhovnom putovanju prati Djevica Marija. Neka nas ona, koja je pratila Isusa u njegovoj muci i bila prisutna pod križem, uvede u uskrsno otajstvo, da bismo mogli iskusiti radost i mir Uskrsloga. S tim osjećajima, upućujem već sada svima vama najsrdačnije čestitke za sveti Uskrs, proširujući ih na vaše zajednice i na sve vaše drage ovim je riječima završio svoju današnju katehezu Benedikt XVI.
Na današnjoj općoj audijenciji bila je nazočna i skupina hrvatskih hodočasnika koje je Papa srdačno pozdravio: Srdačno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a na poseban način učenike druge Gimnazije iz Splita! Dragi prijatelji, Isus nas je ljubio do kraja i ostavio nam primjer. Slijedite ga predanim srcem od dvorane posljednje večere, kroz patnju Getsemanija sve do žrtve na križu prema slavi uskrsnuća te mu budite svjedoci. Hvāljen Isus i Marija!