Ovogodišnja razmišljanja za Križni put, koji će papa Benedikt XVI. s početkom u 21
sat i petnaest minuta predvoditi na Veliki petak u rimskom amfiteatru, odnosno koloseumu,
napisao je kardinal Camillo Ruini, bivši predsjednik Talijanske biskupske konferencije.
Tiskano je trideset tisuća primjeraka s slikama križnoga puta Josepha Führicha iz
19 stoljeća, koji se nalazi u crkvi svetoga Ivana Nepomućena u Beču. Govoreći
o predloženim temama u tekstovima za Križni put u razgovoru za našu radio postaju
kardinal Ruini je rekao kako se razmišljanja temelje na evanđeoskim tekstovima. Usporedio
sam tekstove četvorice evanđelista. Čitajući ih još sam se više učvrstio u uvjerenju
koje sam već imao, a to je da je najjednostavnije predstaviti to što se zbilo u Kristovoj
muci, a to je ujedno i značenje događaja – rekao je kardinal Ruini. Na upit o
poruci razmišljanja rekao je kako je središnja poruka da u raspetome Isusu vidimo
istinsko ljudsko i Božje lice. Podsjetimo se na saborsku konstituciju Radost i nada
gdje se govori kako se u otajstvu utjelovljenje riječi nalazi sasvim osvijetljeno
otajstvo čovjeka, upravo u svjetlu otajstva Boga i Božje ljubavi. Mislim da se u
njegovu križu i naravno uskrsnuću – križ i uskrsnuće nisu razdvojivi – otajstvo utjelovljene
riječi, smisao Kristova utjelovljenja u potpunosti objavljuje, a tako se i mi sami
sebi otkrivamo. Saborski tekst kaže da Krist, objavljujući otajstvo Oca i njegove
ljubavi otkriva i čovjeka njemu samome te mu objavljuje uzvišenost njegova poziva.
Naravno, osvrnuo sam se i na ljudsku slabost, na ljudsku krivnju, na njezinu dubinu,
ali više govorim o Božjem milosrđu i ljubavi – istaknuo je kardinal Ruini. Na
primjedbu kako Crkva proživljava trenutak velikoga trpljenja, rekao je kako je to
i zbog nakane kojom se to trpljenje nameće: nije riječ samo o polemičkome duhu, nego
o tome da se želi iskorijeniti povjerenje u Crkvu, a samim time iz ljudskog srca izbrisati
vjeru. To je dodatni razlog trpljenja. Postoje dakle dva razloga za trpljenje: jedan
je krivnja crkvene djece, naročito svećenika, drugi je pak neprijateljsko raspoloženje
prema Crkvi – zaključio je kardinal Ruini.