O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Novoimenovani zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je pismo svećenstvu, redovništvu i vjernicima laicima Zadarske nadbiskupije, u kojoj će 24. travnja – kako sam piše – iz posluha i poštovanja prema papi Benediktu XVI. preuzeti službu „predsjedatelja u ljubavi“ nakon smrti dragog nam i zauzetog nadpastira Ivana Prenđe. „Dolazim iz Dubrovnika, koji je poput Zadra u novijoj povijesti prošao svoju Kalvariju kada smo hranili svoje prognaničke dane čvrstom vjerom u pobjedu istine. Gospodin je uslišao naše molitve, blagoslovio stradanje i trpljenje, i darovao nam žuđenu slobodu. Preuzimam nadbiskupiju s bogatom poviješću koja je imala tolike dične nadbiskupe, počevši od Feliksa i Donata, do Vicka Zmajevića, Vinka Pulišića, Mate Garkovića, Marijana Oblaka i Ivana Prenđe. Svaki od njih ostavio je pečat kako u vjerničkom, tako i u kulturnom i svekolikom životu nadbiskupije, grada Zadra i šire. Želja mi je u sklopu svojih mogućnosti nasljedovati zauzetost tih neumornih pastira služeći svima kojima sam poslan“ – piše mons. Puljić, odmah ističući kako će mu u toj službi biti potrebne „molitva, pomoć i podrška“.
Uputivši svoj pozdrav najprije prezbiterima, kao prvim biskupovim suradnicima, redovnicima i redovnicama, članovima crkvenih udruga i pokreta te svim vjernicima laicima, a na poseban način mladima, mons. Puljić na sve zaziva obilje Božjeg blagoslova, a svoje pismo zaključuje riječima: „Neka naša pomoć bude u imenu Gospodnjem!“ Ovomu dodajmo kako je novoimenovani zadarski nadbiskup u utorak, 23. ožujka, pohodio Zadar i središnje ustanove Zadarske nadbiskupije: Ordinarijat, Svećenički dom, Klasičnu gimnaziju „Ivan Pavao II.“ te katedralu Svete Stošije, gdje se pomolio na grobu svog prethodnika Ivana Prenđe. Mons. Puljić susreo se s članovima Odbora za proslavu ustoličenja novoga zadarskog nadbiskupa, kojemu će prethoditi raznovrstan duhovni i kulturni program.
Danas, na svetkovinu Blagovijesti, osobito je svečano u Gospiću, gdje je u prvostolnici Naviještenja Gospodinova upravo proslavljena svečana Euharistija koju je predvodio šibenski biskup Ante Ivas, dok je u prijepodnevnim satima održan sabor biskupa Riječke metropolije. Pod predsjedanjem riječkog nadbiskupa metropolita Ivana Devčića, te uz sudjelovanje krčkog biskupa Valtera Župana, porečko-pulskog biskupa Ivana Milovana i biskupa domaćina Mile Bogovića, na sjednici se raspravljalo o odgoju kandidata za svećeništvo, radu Međubiskupijskog ženidbenog suda u Rijeci i Metropolijskoga pastoralnog instituta, zatim o temi i datumu održavanja Teološko-pastoralnog tjedna u Rijeci, obilježavanju 10. obljetnice smrti nadbiskupa Antuna Tamaruta te o zajedničkim aktivnostima oko proslave 10. godišnjice postojanja Gospićko-senjske biskupije.
Završni, svečani čin obilježavanja proslave 50. obljetnice dolaska karmelićana u Hrvatsku okupio je, 22. ožujka, u karmelićanskom samostanu u zagrebačkim Remetama brojne uzvanike i prijatelje Karmela, među kojima su bili i sisački biskup Vlado Košić, Predsjednica Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica s. Maria-Ana Kustura, vrhovna poglavarica sestara Služavki malog Isusa, provincijalke i provincijali, poglavari i poglavarice redovničkih zajednica u Zagrebu, brojni redovnici i redovnice te vjernici laici.
Govoreći o prisutnosti karmelićana u Hrvatskoj , provincijal Hrvatske karmelske Provincije sv. oca Josipa o. Vinko Mamić istaknuo je da je osnovni smisao dolaska karmelićana u Hrvatsku pomoć ljudima, briga za razvoj i „dozrijevanje one dimenzije ljudskoga bića koja nas osobno i kao zajednicu povezuje i ujedinjuje sa Stvoriteljem svega stvorenog“, što je „do danas prioritet našega poslanja u Crkvi i svijetu“.
Govoreći o budućnosti i perspektivama Karmela, tajnik Provincije o. Jure Zečević istaknuo je dvostruku opasnost: na jednoj strani to je pogrešno shvaćeno pustinjačko zatvaranje spram svijeta, a na drugoj strani kvazimoderno, nekritičko suobličavanje svijetu, koje onda dokida ne samo karmelski i redovnički, nego i uopće kršćanski identitet. Uz Karmel su se uvijek osobito vezivali pojmovi kao što su: duhovnost, molitva, 'gorljiva akcija' i autentična kontemplacija. To su okosnice pripadanja Bogu i zato hrvatski Karmel treba nastaviti djelovati tim istim putem, preko svojih duhovnih centara, preko svoga karmelskog izdavaštva i preko kvalitetnih duhovnih ponuda – zaključio je o. Zečević.
Hrvatska karmelska provincija danas ima 48 članova, okupljenih u šest samostana, tri u Hrvatskoj (Remete, Split i Krk) te po jedan u Bosni i Hercegovini (Buško jezero), Srbiji (Sombor) i Bugarskoj (Sofija).