Crkvena zbivanja u BiH

Sestre Klanjateljice Krvi Kristove Regije Zagreb zaslužuju svaku pohvalu što su na nesvakidašnji način obilježile završetak dvostrukog jubileja: 175 godina utemeljenja Družbe i 130 godina prisutnosti na prostorima Bosne i Hercegovine, odnosno dolaska prvih sestara u Banju Luku. Naime, 6. ožujka cjelokupna proslava se odvijala u vojarni “Kozara” u Banjoj Luci gdje se nekad nalazio sestarski samostan „Nazaret“ koji su u cijelosti oduzele komunističke vlasti u prosincu 1949. te na mjestima, gdje je nekad odzvanjala molitva, danas stoje razne vrste uzoraka topova i tenkova. Makar za jedan dan prostor bivšeg samostana ponovno je zauzelo oko 120 sestara Klanjateljica kojima su se pridružili brojni svećenici, redovnici, redovnice i vjernici predvođeni dvojicom poznatih Banjolučana: nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem i mjesnim biskupom mons. dr. Franjom Komaricom, ali i mnogim uvaženim gostima društveno-političkog i vojnog života. „Prisutnost i djelovanje sestara Klanjateljica na području duhovnosti, školstva, prosvjete i kulture dalo je novo lice Banjoj Luci i cijeloj Bosni po mnogim otvorenim zajednicama. Od dolaska iz Austrije 1879. do prisilnog napuštanja 1949. godine, samostan 'Nazaret' kako je od početka nazvan, njegove škole, sirotište, razvijeno gospodarstvo bio je dom, radno mjesto, mjesto prijateljskih susreta, oaza mira i molitve za mnoge Banjolučane. Jednostavne i pristupačne žene živjele su i radile za druge, za potrebite, najsiromašnije. Svi su to prepoznali. Punih 70 godina plodnog djelovanja sestara obilježilo je ovu zemlju“, kazala je s. provincijalka s. Cecilija Milković. Biskup Komarica nije skrivao veliku radost zbog ovoga događaja prisjećajući se da je u djetinjstvu imao privilegij ulaziti u nazaretsku crkvu i u samostan. „Neka se po vama, draga sestre, proslavlja Bog i njegova sveta Krv prolivena da ne bude prolijevanja bratske krvi nigdje i nikada. Neka Krv Kristova ne bude uzalud prolivena ni za koga od nas ni za koga od onih koji su nam stavljeni kao zadatak da im pomažemo u duhu svete utemeljiteljice sv. Marije De Mattias“, zaželio je biskup Komarica.
Crkva kao ni mnoge druge institucije u Bosni i Hercegovini u mnogočemu ne bi ni danas mogli funkcionirati na redovit način bez pomoći iz inozemstva, a u srcima katolika u ovoj zemlji posebnu vrijednost ima pomoć i blizina ljudi u Hrvatskoj. „Zahvalnost Crkvi i ljudima u Bosni i Hercegovini dodatni je stup na kojem počiva ovaj Tjedan solidarnosti, jer Crkva u Hrvatskoj prepoznaje i cijeni doprinos Crkve i ljudi iz BiH Crkvi i ljudima u Hrvatskoj na svim područjima i razinama vjerničkog, znanstvenog, kulturnog, sportskog, političkog i svih drugih civilizacijskih područja”, kazao je, između ostalog, ravnatelj Hrvatskog Caritasa don Ivan Milovčić predvodeći Misno slavlje u župnoj crkvi u Odžaku u bosanskoj Posavini na „Nedjelju solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH.“, koji je pokrenula Hrvatska biskupska konferencija, što je bila izvanredna prigoda da gledatelji Hrvatske televizije pobliže upoznaju ovaj kraj te mole s tom župnom zajednicom koja je, iako je u cijelosti bila prognana, sada vrlo živa i aktivna.
O obnovi i povratku progovorio je i kardinal Puljić u razgovoru za banjolučki dnevnik Nezavisne novine. Na novinarski upit, s kakvim problemima se danas suočavaju Hrvati povratnici u BiH, kardinal Puljić je odgovorio da povratak katolika u Federaciju, a posebno u RS, treba posebno zahvaliti hrabrim svećenicima, redovnicima i redovnicama te brojnim malim donatorima koji su istinski poduprli opstanak i povratak. Istaknuo je da je sada od osobite važnosti otvaranje perspektiva onima koji žive na prostorima BiH pomažući im ostvariti temeljna prava i sve što je potrebno za održiv opstanak. Napominjući da je riječ uglavnom o starim osobama, kazao je da je Caritas organizirao skrb za stare i bolesne dok se teško dobiva potpora mjesnih vlasti te da ne postoji spremnost za uređenje nužne infrastrukture.
Zagrebačka nadbiskupija i uprava Svećeničkog doma u Zagrebu pokazali su izuzetnu otvorenost i ljubav prema Banjolučkoj biskupiji primivši na skrb nenadano i teško oboljelog dugogodišnjeg voditelja Hrvatske katoličke misije u Göteborgu u Švedskoj, svećenika Banjolučke biskupije vlč. Stipu Šošića. Nadam se da će zauzetost osoblja našeg Svećeničkog doma pomoći da nadvlada poteškoće nakon što ga je švedsko zakonodavstvo i zdravstvo 'otpisalo', a zdravstvo Republike Hrvatske prihvatilo i pomoglo koliko je bilo moguće“, kazao je upravitelj Jerneić.
Predstavnici korisnika i djelatnika raznih ustanova Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan iz Mostara hodočastili su, 8. ožujka na grob sluge Božjega Josipa Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa, u sarajevsku katedralu Srca Isusova. Predvodio ih je ravnatelj Caritasa dr. don Ante Komadina i ravnateljica Centra „Svete obitelji“ sestra Krunoslava Adžamić. „Došli smo ovdje 8. ožujka na grob sluge Božjega Josipa Stadlera želeći na taj način pokazati našu privrženost tome velikome čovjeku i našu želju da ga Crkva službeno proglasi blaženim“, istaknuo je ravnatelj Komadina.
Jedna od najistočnijih župa Vrhbosanske nadbiskupije je župa Prečistog Srca Marijina u gradu Bijeljini na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine koja je ovih dana obilježila 125 godina svoga postojanja. Iako je riječ o malobrojnoj župi, župnik don Marijan Brkić organizirao je trodnevnicu, koju su pohodili mnogobrojni vjernici iz BiH, Hrvatske i Srbije kao i župnici i župljani iz susjednih župa. Na Misnom slavlju su bili i mjesni imam te episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije koji se nakon Euharistije obratio nazočnim vjernicima.