Bolesni i oni koji trpe u Crkvi su svjedoci čuda ljubavi – istaknuo je papa Benedikt
XVI. tijekom Svete Mise koju je 11. veljače služio u Bazilici svetoga Petra, u prigodi
liturgijskoga spomena Gospe Lurdske i 18. svjetskog dana bolesnika. Prije svečanoga
euharistijskog slavlja, u vatikansku su baziliku u procesiji donesene relikvije svete
Bernadette Soubirous. U propovijedi, Sveti je Otac istaknuo posebnu skrb koju Crkva
jamči onima koji trpe, a koja je znak Božje brižljive ljubavi. Mjera čovječnosti
ponajviše se određuje u odnosu s trpljenjem i s čovjekom koji trpi – kazao je Sveti
Otac podsjećajući na encikliku 'Spe Salvi' kako bi istaknuo koliko su bolesnici Crkvi
na srcu. Odmah na početku propovijedi Papa je podsjetio da Crkva ne može zanemariti
ta dva bitna djela: evangelizaciju i skrb o bolesnima u tijelu i u duhu. Mi živimo
radost koja ne zaboravlja trpljenje, štoviše, razumije ga. Na taj su način bolesni
i svi oni koji trpe u Crkvi, ne samo primatelji pozornosti i skrbi, nego još prije,
i ponajviše, protagonisti hodočašća vjere i nade, svjedoci čudesa ljubavi, i uskrsne
radosti koja proizlazi iz Križa i Kristova uskrsnuća – rekao je Sveti Otac. Crkva
stoljećima pokazuje znakove Božje ljubavi koja u poniznim i jednostavnim ljudima čini
velike stvari – napomenuo je Papa te upitao – Nisu li možda čudesa ljubavi prihvaćeno
i prikazano trpljenje, te iskrena i besplatna solidarnost? Nazvavši potom čudom i
hrabrost za suočavanje sa zlom potpuno nenaoružani, samo sa snagom vjere i nade u
Gospodina, Papa je istaknuo da je to čudo koje Božja milost stalno pobuđuje u brojnim
osobama koje ulažu vrijeme i snagu pomažući onima koji trpe. Podsjetivši pak na evanđeoski
događaj Marijina pohoda Elizabeti, Sveti je Otac napomenuo kako u Marijinoj potpori
rođakinji koja u odmakloj dobi proživljava osjetljivo stanje kao što je trudnoća,
već vidimo djelovanje Crkve u potpori života kojemu je potrebna skrb. Kao prva
i savršena učenica svojega Sina, Marija, „Zdravlje bolesnih“, uvijek je u praćenju
hoda Crkve pokazala posebnu brigu za one koji trpe – istaknuo je Sveti Otac. A to
svjedoče tisuće osoba koje odlaze u marijanska svetišta kako bi zazvali Kristovu Majku
i pronašli u njoj snagu i olakšanje. Osvrnuvši se na Gospin „Veliča“, himan koji ističe
Božje divote u povijesti spasenja, Papa je rekao da to nije himan onih kojima se sreća
smiješi, kojima „vjetar puše u leđa“; on je ponajviše zahvala onoga tko poznaje tragedije
života, ali se pouzdaje u Božje otkupiteljsko djelo. To je pjesma koja izražava vjeru
koju su okusili naraštaji muškaraca i žena koji su svoju nadu položili u Boga, i koji
su se osobno obvezali, poput Marije, da će pomoći braći u potrebi. Osvrnuvši se
potom na ulogu bolesnika u Crkvi i Svećeničku godinu, Papa je istaknuo vezu bolesnika
sa svećenicima, koju je nazvao jednom vrstom saveza, evanđeoskoga 'sudioništva'. Obojica
imaju zadaću: bolesnik treba 'zvati' svećenike, a oni trebaju odgovoriti, kako bi
na iskustvo bolesti privukli prisutnost i djelovanje Uskrsloga i njegova Duha. Tako
možemo vidjeti - primijetio je nadalje Sveti Otac -važnost dušobrižništva bolesnih,
čija je vrednota uistinu neprocjenjiva, za beskrajno dobro koje ono čini, najprije
bolesniku, a i samome svećeniku, ali i obitelji, te kroz nepoznate i otajstvene putove
i cijeloj Crkvi i svijetu. Sveti je Otac potom podsjetio na ustanovljenje, prije
25 godina, Papinskoga vijeća za dušobrižništvo zdravstva, koje je Ivan Pavao II. jako
želio, te propovijed završio mišlju Karola Wojtyłe, koju je on – kako je istaknuo
Sveti Otac – svjedočio vlastitim životom. Krist je čovjeka istovremeno naučio činiti
dobro trpljenjem, i činiti dobro onome tko trpi. U tom dvostrukom vidiku on je sve
do kraja otkrio smisao trpljenja – rekao je na koncu Sveti Otac. Danas je popodne,
u 17.30 sati, s prozora svoje radne sobe Sveti Otac blagoslovio vjernike koji su sudjelovali
u marijanskoj procesiji kroz Ulicu Pomirenja, noseći kip Gospe Lurdske.