Papina kateheza na općoj audijenciji - 20. siječnja 2010.

Papa Benedikt XVI. je na današnjoj općoj audijenciji govorio o Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana i pozvao sve da mole na tu veliku nakanu i potrebu svih kršćana.
Draga braćo i sestre, nalazimo se usred Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, ekumenskoj inicijativi koja svoj sadašnji oblik duguje tradiciji dugoj više od stotinu godina i koja svake godine skreće pozornost na temu vidljivog jedinstva među kršćanima, koja uključuje svijest i potiče zauzetost onih koji vjeruju u Krista. Čini to prije svega pozivom na molitvu, na nasljedovanje samoga Isusa, koji moli Oca za svoje učenike: "da svi budu jedno" (Iv 17,21). Ustrajni poziv na molitvu za puno zajedništvo među Gospodinovim sljedbenicima zorno pokazuje najizvorniji i najdublji pravac cjelokupnog ekumenskog traženja, jer je jedinstvo, prije svega, Božji dar. Naime, kao što tvrdi Drugi vatikanski koncil: "sveti cilj, pomirenje svih kršćana u jedinstvu jedne i jedine Kristove Crkve, nadilazi ljudske snage i sposobnosti" (Unitatis redintegratio, 24). Stoga, osim napora koje poduzimamo na produbljivanju bratskih odnosa i promicanju dijaloga kako bi se rasvijetlile i uklonile razlike koje još uvijek dijele Crkve i crkvene zajednice, nužno je s pouzdanjem i složno zazivati Gospodina, kazao je Sveti Otac.
Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana, u dogovoru s Komisijom Vjera i ustroj Ekumenskog vijeća Crkvi zatražila je od jedne ekumenske skupine iz Škotske da predloži ovogodišnju temu. Prije stotinu godina Svjetska konferencija za razmatranje problema vezanih uz nekršćanski svijet održana je upravo u Edinburghu, u Škotskoj od 13. do 24. lipnja 1910. godine. Jedan od problema o kojima se tada raspravljalo bila je i stvarna poteškoća međusobno podijeljenih kršćana da nekršćanskom svijetu uvjerljivo navještaju evanđelje. Ako se svijetu koji ne poznaje Gospodina, koji se udaljio od Njega ili koji se pokazuje ravnodušnim prema evanđelju, oni predstavljaju neujedinjeni, štoviše često suprotstavljeni, hoće li navještaj Krista, jedinoga spasitelja svijeta i našega mira, biti uvjerljiv? Odnos između jedinstva i poslanja od tada je počeo predstavljati bitni vidik cjelokupnog ekumenskog djelovanja i njegovo polazište. Zbog toga specifičnog doprinosa ta konferencija u Edinburghu ostaje jedno od uporišta suvremenog ekumenizma. Katolička Crkva, na Drugome vatikanskom koncilu, preuzela je i snažno potvrdila tu perspektivu, ustvrdivši kako razdijeljenost među Isusovim učenicima "otvoreno proturječi Kristovoj volji, na sablazan je svijetu i nanosi štetu najsvetijoj stvari: naviještanju evanđelja svemu stvorenju" (Unitatis redintegratio, 1), istaknuo je nadalje Papa.
U taj se teološki i duhovni kontekst smješta tema koja je, u ovoj Osmini, predložena za razmatranje i molitvu: potrebu za zajedničkim svjedočenjem Krista. Kratki tekst koji je uzet za temu: "Vi ste tomu svjedoci" treba čitati u kontekstu čitavog 24. poglavlja Lukina Evanđelja. Prisjetimo se ukratko sadržaja toga poglavlja. Najprije žene odlaze na grob, vide znakove Isusova uskrsnuća i naviještaju ono što su vidjele apostolima i drugim učenicima (r. 8); zatim se sam Uskrsli ukazuje učenicima na putu za Emaus, Šimunu Petru i, kasnije, "jedanaestorici i onima koji bijahu s njima" (r. 33). On im otvara pamet da razumiju što Pisma govore o njegovoj otkupiteljskoj smrti i njegovu uskrsnuću, rekavši kako će se "u njegovo ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima" (r. 47). Učenicima koji su se našli zajedno "okupljeni" i koji su bili svjedoci njegova poslanja, Uskrsli Gospodin obećava dar Duha Svetoga, kako bi ga zajedno svjedočili svim narodima, nastavio je Benedikt XVI.
Katolička Crkva, od Drugoga vatikanskog koncila naovamo, uspostavila je bratske odnose sa svim Istočnim Crkvama i crkvenim zajednicama na Zapadu, organizirajući, napose, s najvećim dijelom njih, bilateralne teološke dijaloge, koji su doveli do toga da su pronađene dodirne točke ili čak suglasja u raznim točkama, produbljujući tako sveze zajedništva. U godini koja je upravo minula razni su dijalozi zabilježili pozitivne korake. S pravoslavnim Crkvama Međunarodna mješovita komisija za teološki dijalog započela je, na XI. plenarnoj sjednici održanoj u ciparskom Paphosu od 13. do 16. listopada 2009., s proučavanjem ključne teme u dijalogu između katolika i pravoslavnih: Ulogu Rimskog biskupa u jedinstvu Crkve u prvom tisućljeću, odnosno u dobu u kojem su istočni i zapadni kršćani živjeli u punom zajedništvu. To će se proučavanje kasnije proširiti na drugo tisućljeće. Više put sam zatražio od katolika da mole za taj osjetljivi i bitni dijalog za čitav ekumenski pokret. I s drevnim istočnim pravoslavnim Crkvama (koptskom, etiopskom, sirskom, armenskom) slična Mješovita komisija se susrela od 26. do 30. siječnja prošle godine. Te važne inicijative potvrđuju kako je u tijeku duboki dijalog pun nade sa svim Istočnim Crkvama koje nisu u punom zajedništvu s Rimom, u njihovoj vlastitoj specifičnosti, primijetio je Sveti Otac.
Tijekom prošle godine su sa crkvenim zajednicama na Zapadu ocjenjivani rezultati postignuti u raznim dijalozima u ovih četrdeset godina, zadržavajući se, navlastito, na rezultatima postignutim u dijalogu s anglikanskom zajednicom, sa Svjetskim luteranskim savezom, sa Svjetskim savezom reformiranih Crkava te sa Svjetskim vijećem metodističkih Crkvi. U svezi s tim, Papinsko vijeće za jedinstvo kršćana radi na studiji kojoj je cilj izdvojiti dodirne točke do kojih se došlo u spomenutim bilateralnim dijalozima i, istodobno, istaknuti otvorene probleme o kojima će trebati raspravljati u budućem dijalogu. Draga braćo i sestre, tražim od svih da mole za složenu ekumensku stvarnost, za prevladavanje razlika, za promicanje dijaloga i bratskih odnosa, kao i za to da kršćani u našem dobu uzmognu dati novo zajedničko svjedočanstvo vjere. Čuo Gospodin zazive koje mu mi i svi kršćani u ovome tjednu osobito snažno uzdižemo – ovim je riječima završio svoju katehezu Benedikt XVI