Nedostatak vjerske slobode je najveći problem današnjeg društva
Ne bojim se ustvrditi da je nedostatak vjerske slobode u svijetu glavni problem današnjeg
čovječanstva – napisao je biskup Crepaldi, a prenijela agencija Zenit. Prošlih smo
dana bili svi pogođeni vijestima koje su stizale iz Egipta, gdje su nedaleko Luxora
naoružani muslimani otvorili vatru na kršćansko-koptsku zajednicu na izlazu iz crkve
u kojoj su koptski vjernici, prema julijanskome kalendaru, 7. siječnja slavili Božić. Nažalost,
progon kršćana kopta od strane muslimana stara je priča; procjenjuje se da su muslimani
u posljednjih trideset godina ubili bar četiri tisuće koptskih kršćana. Katoličk-koptski
biskup Luxora Youhannes Zakaria podsjetio je kako je u mjestu Naghamadi prošli Uskrs
bila napadnuta kršćanska zajednica, a u oružanom napadu su poginula tri kršćanska
mladića. Biskup Naghamadija Kirollos je pak ustvrdio kako je u tijeku vjerski rat
da se iz Egipta potjeraju kršćani. Na svršetku protekle godina objavljena su tri
važna izvješća o vjerskoj slobodi. Prvi je objavila agencija Fides o kršćanskim misionarima
poginulim tijekom 2009. godine: trideset svećenika, dvije redovnice, dva sjemeništarca
i tri laika dragovoljca. U odnosu na 2008. godinu broj se gotovo udvostručio, najviše
u posljednjih deset godina; u Južnoj Americi: Brazilu, Meksiku, Kubi, Salvadoru, Gvatemali
i Hondurasu poginula su 23 pastoralna djelatnika. Drugo izvješće je u Washingtonu
objavljeno pod naslovom 'Global Restriction on Religion'. U 32% država prakticira
se visoki stupanj vjerske nesnošljivosti, odnosno u 70 % svjetskoga stanovništva,
a to znači da milijarde osoba ne uživaju to temeljno pravo. Ako se tome pridoda postotak
država u kojima postoji vjerska nesnošljivost, premda nije u naglašenome obliku, onda
su brojke ogromne. U izvješću se ističe da najviše vjerske slobode ima u većinski
kršćanskim zemljama: Europi, Amerikama, Australiji i subsaharskoj Africi. Christian
Security Network objavila je pak treće izvješće, prema kojemu je u Sjedinjenim Američkim
Državama u porastu nasilje protiv župa, crkvi i kršćanskih organizacija. Počinjeno
je 1.200 kaznenih djela. Ne samo u Maleziji, gdje su u noći 7. siječnja napadnute
tri protestantske crkve i jedna katolička, nego i na kršćanskome zapadu, premda s
manjom žestinom, kršćani su oštećeni pa čak i proganjani. Međunarodna zajednica čini
jako slabo što se na prikladan način ne sučeli s tim problemima koji, između ostaloga,
imaju jako veliki utjecaj na druge, primjerice rat, nerazvijenost, civilne borbe i
srozavanje okoliša. Kao što je napisao Sveti Otac u enciklici 'Ljubav u istini', ne
poštovanje vjerske slobode nanosi razvoju jako velike štete. Objektivno govoreći
poznata je teško stanje kršćana u svijetu. Od Iraka, gdje je drvena kršćanska zajednica
u izumiranju, do Malezije, Indije, Pakistana i Egipta na kršćane se okomljuju vlade,
primjerice u Kini i Vijetnamu, te skupine civilnoga društva, poput u Indiji i Pakistanu,
ili kao u Saudijskoj Arabiji jedni i drugi. Isto se tako valja zapitati tko treba
štiti progonjene kršćane? Crkva s vlastitim sredstvima čini što je u njezinoj moći.
Netko se s pravom poziva na Međunarodnu zajednicu, ali nju najvećim dijelom čine države
koje prakticiraju vjersku nesnošljivost. Neki se pak s pravom pozivaju na međunarodno
javno mnijenje. Njega pak – kako smo rekli – čini 70% osoba koje žive u situacijama
bez vjerske slobode. Ne omalovažavajući međunarodnu zajednicu ni međunarodno javno
mnijenje, ipak se čini da bi glavnu ulogu morale imati zapadne države, koje kršćanstvu
duguju svoju civilizaciju, u koju također spadaju ljudska prava i pravna država. Te
bi države morale složno braniti kršćane – zaključio je biskup Crepaldi.