Nedostatak vjerske slobode je najveći problem današnjeg društva

Ne bojim se ustvrditi da je nedostatak vjerske slobode u svijetu glavni problem današnjeg čovječanstva – napisao je biskup Crepaldi, a prenijela agencija Zenit. Prošlih smo dana bili svi pogođeni vijestima koje su stizale iz Egipta, gdje su nedaleko Luxora naoružani muslimani otvorili vatru na kršćansko-koptsku zajednicu na izlazu iz crkve u kojoj su koptski vjernici, prema julijanskome kalendaru, 7. siječnja slavili Božić.
Nažalost, progon kršćana kopta od strane muslimana stara je priča; procjenjuje se da su muslimani u posljednjih trideset godina ubili bar četiri tisuće koptskih kršćana. Katoličk-koptski biskup Luxora Youhannes Zakaria podsjetio je kako je u mjestu Naghamadi prošli Uskrs bila napadnuta kršćanska zajednica, a u oružanom napadu su poginula tri kršćanska mladića. Biskup Naghamadija Kirollos je pak ustvrdio kako je u tijeku vjerski rat da se iz Egipta potjeraju kršćani.
Na svršetku protekle godina objavljena su tri važna izvješća o vjerskoj slobodi. Prvi je objavila agencija Fides o kršćanskim misionarima poginulim tijekom 2009. godine: trideset svećenika, dvije redovnice, dva sjemeništarca i tri laika dragovoljca. U odnosu na 2008. godinu broj se gotovo udvostručio, najviše u posljednjih deset godina; u Južnoj Americi: Brazilu, Meksiku, Kubi, Salvadoru, Gvatemali i Hondurasu poginula su 23 pastoralna djelatnika.
Drugo izvješće je u Washingtonu objavljeno pod naslovom 'Global Restriction on Religion'. U 32% država prakticira se visoki stupanj vjerske nesnošljivosti, odnosno u 70 % svjetskoga stanovništva, a to znači da milijarde osoba ne uživaju to temeljno pravo. Ako se tome pridoda postotak država u kojima postoji vjerska nesnošljivost, premda nije u naglašenome obliku, onda su brojke ogromne. U izvješću se ističe da najviše vjerske slobode ima u većinski kršćanskim zemljama: Europi, Amerikama, Australiji i subsaharskoj Africi.
Christian Security Network objavila je pak treće izvješće, prema kojemu je u Sjedinjenim Američkim Državama u porastu nasilje protiv župa, crkvi i kršćanskih organizacija. Počinjeno je 1.200 kaznenih djela. Ne samo u Maleziji, gdje su u noći 7. siječnja napadnute tri protestantske crkve i jedna katolička, nego i na kršćanskome zapadu, premda s manjom žestinom, kršćani su oštećeni pa čak i proganjani. Međunarodna zajednica čini jako slabo što se na prikladan način ne sučeli s tim problemima koji, između ostaloga, imaju jako veliki utjecaj na druge, primjerice rat, nerazvijenost, civilne borbe i srozavanje okoliša. Kao što je napisao Sveti Otac u enciklici 'Ljubav u istini', ne poštovanje vjerske slobode nanosi razvoju jako velike štete.
Objektivno govoreći poznata je teško stanje kršćana u svijetu. Od Iraka, gdje je drvena kršćanska zajednica u izumiranju, do Malezije, Indije, Pakistana i Egipta na kršćane se okomljuju vlade, primjerice u Kini i Vijetnamu, te skupine civilnoga društva, poput u Indiji i Pakistanu, ili kao u Saudijskoj Arabiji jedni i drugi. Isto se tako valja zapitati tko treba štiti progonjene kršćane? Crkva s vlastitim sredstvima čini što je u njezinoj moći. Netko se s pravom poziva na Međunarodnu zajednicu, ali nju najvećim dijelom čine države koje prakticiraju vjersku nesnošljivost.
Neki se pak s pravom pozivaju na međunarodno javno mnijenje. Njega pak – kako smo rekli – čini 70% osoba koje žive u situacijama bez vjerske slobode. Ne omalovažavajući međunarodnu zajednicu ni međunarodno javno mnijenje, ipak se čini da bi glavnu ulogu morale imati zapadne države, koje kršćanstvu duguju svoju civilizaciju, u koju također spadaju ljudska prava i pravna država. Te bi države morale složno braniti kršćane – zaključio je biskup Crepaldi.