Kristovo svjetlo svijetli ljudima na putu spasenja

Papa Benedikt XVI. će sutra, na svetkovinu Bogojavljenja, u bazilici svetoga Petra s početkom u deset sati predvoditi svečano euharistijsko slavlje. Svetkovina Bogojavljenja poziva sve ljude da se zajedno s mudracima zapute prema Kristu, našem Spasitelju. U Bogojavljenju slavimo Kristovo očitovanje narodima, prihvaćamo njegovo svjetlo koje pobjeđuje tamu i uvijek osvjetljava naš život. Upravo tražeći to svjetlo, prije više od dvije tisuće godina, na put su krenuli mudraci, a oni su slika narodâ koji putuju tažeći svjetlo. Mudraci su vidjeli zvijezdu, ali to im ne bi pomoglo da nisu bili „otvoreni prema istini“. Nakon dvije tisuće godina, u mudracima možemo gledati tri sastavnice modernoga čovječanstva: političku, znanstvenu i vjersku. Bogojavljenje nam ih očituje u pokretu koji u konačnici završava u Kristu – kazao je Papa na Bogojavljenje 2007. godine.
Poput mudraca koji idu za zvijezdom, i Bog je – primijetio je Papa – u pokretu prema čovjeku. Isus je došao u susret ljudima. Ljudi se stoga ne trebaju bojati Kristova svjetla – upozorio Benedikt XVI. – jer je njegovo svjetlo sjaj istine. Krist je svjetlo, a svjetlo ne može zamračivati, može samo svijetliti, rasvjetljavati, objavljivati. Stoga se nitko ne treba bojati Krista i njegove poruke. A ako su kršćani tijekom povijesti, jer su ograničeni i grješni, katkada sa svojim ponašanjem izdali Krista, to još više potvrđuje da je Krist svjetlo, a da ga Crkva odražava jedino ako ostaje ujedinjena s Njim – kazao je Benedikt XVI.
Krist je dakle svjetlo koje osvjetljava sve narode na zemlji. A njegovo je bogojavljenje – ustvrdio je Papa – znak pobjede života nad smrću. Papa je potaknuo kršćane da se obraćaju svjetlu koje dariva pravi život, da budu njegovi svjedoci naročito pred mržnjom i nasiljem koje ranjavaja ljudsko dostojanstvo. Ne postoji takva tama da može zasjeniti Kristovo svjetlo. Stoga u Kristovim vjernicama nikada ne jenjava nada, čak ni danas pred velikom društvenom i gospodarskom krizom koja pritišće čovječanstvo, niti pred mržnjom i rušilačkim nasiljem, koji ne prestaju prolijevati krv u brojnim dijelovima svijeta, pred sebičnošću i težnjom čovjeka da se postavi kao bog samome sebi, što ponekad dovodi do opasnih izvrtanja božanskog plana o životu i dostojanstvu ljudskoga bića, obitelji i skladu stvorenoga – rekao je Papa na Bogojavljenje 2009. godine.
Taj sklad – primijetio je Benedikt XVI. – očituje da slijepa sila ne upravlja zvijezdama, planetima i cijelim svemirom. Zvijezde nisu podložne dinamikama materije. Zato pojavljivanje zvijezde možemo smatrati izvanrednim događajem koji pripovijedaju evanđelja. Crkveni su oci u tome događaju o kojem govori sveti Matej gledali neku vrstu kozmičke „revolucije, prouzročene dolaskom Sina Božjega u svijet. Dok poganska teologija ustvari svemirska tijela i kozmičke sile smatra božanstvima, kršćanska vjera, privodeći kraju biblijsku objavu, jedinoga Boga smatra Stvoriteljem i Gospodarom čitavoga svemira – kazao je Papa.
Dolazak mudraca u Betlehem znak je novoga pokreta suprotnoga biblijskome prizoru o babilonskome tornju: od brkanja jezika do razumijevanja, od razbježavanja do pomirbe. Primjećujemo svezu između Bogojavljenja i Duhova: Ako je rođenje Krista, koji je Glava, također rođenje Crkve, njegova tijela, u mudracima vidimo narode koji se pridružuju ostatku Izraela, naviještajući veliki znak „višejezičnu Crkvu“, koju je Duh Sveti ostvario pedeset dana nakon Kristova uskrsnuća – istaknuo je Benedikt XVI. na Bogojavljenje 2009. godine.