Papa predvodio misno slavlje za svetkovinu Bogorodice

Pred ranjivošću djece žrtava nasilja, propadaju sva lažna opravdanja rata – istaknuo je papa Benedikt XVI. u petak, 1. siječnja, na svetkovinu Marije Bogorodice, Majke Božje, i 43. svjetski dan mira, tijekom Svete Mise slavljene u Bazilici svetoga Petra. U podnevnome nagovoru na Trgu svetoga Petra koji je unatoč kiši bio pun vjernika, Papa je uputio snažan apel kako bi oni koji su odlučili pribjeći oružju, imali hrabrosti napustiti put nasilja.
Neka ljudi, upravljajući pogled na lica brojne djece izobličena nasiljem, polože oružje i obrate se na nacrte mira – apel je Svetoga Oca na koji je usredotočio propovijed u kojoj je govorio o Licu, o Božjemu Licu i o licu ljudi. Ta nam tema nudi tumačenje problema mira – primijetio je Papa. Lice je u pravom smislu riječi izraz osobe, ono što ju čini prepoznatljivom i na kojemu se vide osjećaji, misli, i nakane srca. Bog je po svojoj naravi nevidljiv, ali Biblija i Njemu daje tu sliku. Pokazivanje lica jest izraz njegove naklonosti, dok njegovo skrivanje znači gnjev i prezir.
Cijela se biblijska priča može čitati kao otkrivanje Božjega lica – kazao je nadalje Sveti Otac – sve do potpunoga očitovanja u Isusu Kristu. Božje je lice uzelo ljudsko lice, a Marija je bila prva koja je vidjela to Božje lice koje je postalo čovjek u malenome plodu njezina krila. Majka ima poseban, jedinstven, i na neki način isključiv odnos s tek rođenim sinom. Prvo lice koje dijete vidi jest lice majke, i taj je pogled odlučujući za njegov odnos prema životu, sa samim sobom, s drugima, i s Bogom; odlučujući je i zbog toga što on može postati 'dijete mira' – istaknuo je Sveti Otac te dodao kako Dijete gleda Majku, a Ona gleda nas, gotovo kao da prema onome tko ju gleda odražava, i moli, Božju nježnost koja je s Neba sišla u nju i utjelovila se u čovječjem Sinu kojega nosi u rukama.
Ona, naime, - pojasnio je nadalje Papa – započinje smjernim pogledom koji u licu drugoga prepoznaje osobu, koje god boje bila njegova koža, njegova nacionalnost, jezik ili religija. (…) U stvari, samo ako u srcu imamo Boga, u stanju smo u licu drugoga vidjeti brata u čovještvu, ne sredstvo nego cilj, ne suparnika ili neprijatelja nego drugoga sebe, vidik beskonačnoga otajstva ljudskoga bića. Što više u nama boravi Bog – naglasio je Papa – to smo više osjetljivi na njegovu nazočnost u onomu što nas okružuje: u svim stvorenjima, i posebno u drugim ljudima, iako ponekad upravo ljudsko biće, obilježeno grubošću života i zla, može biti teško cijenjeno i prihvaćeno kao Božje očitovanje.
Upravo je zbog toga potrebno osloniti se na lice zajedničkoga Oca koji nas voli, te od malena biti odgojeni za poštovanje drugoga, pa i onda kada je on drugačiji od nas. Sve su češći školski razredi koje čine djeca različitih nacionalnosti, ali i kada nije tako, njihova su lica proroštvo čovječanstva koje smo pozvani oblikovati – jednu obitelj svih obiteljî i narodâ. Što su ta djeca manja, to više pobuđuju u nama nježnost i radost zbog nedužnosti i bratstva koji su očevidni – ustvrdio je Sveti Otac. Unatoč razlikama, plaču i smiju se na isti način, imaju iste potrebe, spontano komuniciraju i zajedno se igraju. Dječja su lica poput odraza Božjega viđenja svijeta. Zašto onda ugasiti njihove osmjehe? – upitao je Sveti Otac. Zašto otrovati njihova srca? Nažalost, ikona Majke Božje od nježnosti svoju tragičnu suprotnost pronalazi u bolnim slikama brojne djece i njihovih majki prepuštenih na milost i nemilost ratova i nasilja. Lica tih malenih nedužnih bića, iscrpljenih glađu i bolestima, i lica izobličenih bolju i očajem, tihi su apel na našu odgovornost – istaknuo je Sveti Otac. Pred njihovom ranjivošću propadaju sva lažna opravdanja rata i nasilja. Trebamo se jednostavno obratiti na nacrte mira, položiti oružje svih vrsta, i svi se zajedno založiti u izgradnji za čovjeka dostojnijega svijeta.
Osvrnuvši se potom na temu Svjetskoga dana mira, koja glasi „Ako želiš njegovati mir čuvaj stvoreno“, Papa je napomenuo da je čovjek u stanju poštovati stvorenja u toj mjeri u kojoj u vlastitom duhu nosi puni smisao života. U suprotnome, prezirat će samoga sebe i sve što ga okružuje, i neće poštovati sredinu u kojoj živi, odnosno stvoreno. Tko u svemiru zna prepoznati odraze nevidljivoga Stvoriteljeva lica, sposoban je za veću ljubav prema stvorenjima – dodao je Sveti Otac te upozorio – Ako se čovjek iskvari, kvari se i sredina u kojoj živi; ako kultura teži prema nihilizmu - ako ne teoretskome, onda praktičnome - priroda će morati platiti posljedice. Papa je stoga ponovno pozvao na ulaganje u odgoj, postavljajući za cilj, osim potrebnoga prijenosa tehničko-znanstvenih spoznaja, također opširniju i temeljitu ekološku odgovornost utemeljenu na poštovanju čovjeka i njegovih temeljnih prava i dužnosti. Jedino tako obveza vezana uz okoliš može uistinu postati odgoj za mir i izgradnju mira – istaknuo je Sveti Otac.
O zaštiti okoliša Papa je govorio i u podnevnome nagovoru na Trgu svetoga Petra, te istaknuo da je nezaobilazni uvjet za mir pravedno i mudro upravljanje Zemljinim prirodnim bogatstvima, i naglasio kako zaštita okoliša započinje s poštovanjem ljudskoga života. Obrativši se potom izravno onima koji su izabrali put nasilja, Sveti ih je Otac pozvao na obraćenje srca. Prvoga dana u godini želio bih uputiti apel savjestima onih koji su dio oružanih skupina bilo koje vrste. Svima i svakome posebno kažem: zaustavite se, razmislite, i napustite put nasilja! U ovom vam se trenutku taj korak može činiti nemogućim, ali ako budete imali hrabrosti učiniti ga, Bog će vam pomoći i osjetit ćete kako se u vaša srca vraća radost mira koju ste možda već odavno zaboravili – naglasio je Sveti Otac povjeravajući taj apel zagovoru Marije, Majke Božje koja je rodila Spasitelja, Kneza mira.