Židovi se pripremaju za Papin posjet

Papin posjet rimskoj sinagogi veoma je bitan za dijalog – ustvrdio je Di Segni, glavni rimski rabin, u razgovoru za našu radio postaju. U tijeku je priprema za Papin posjet rimskoj sinagogi 17 siječnja na Dan hebrejsko-kršćanskog dijaloga. Bit će to treća sinagoga koju posjećuje Benedikt XVI. nakon sinagoge u Kölnu 2005. godine i sinagoge u New Yorku 2008. Odmah po izboru za papu, Benedikt XVI. je glavnome rimskome rabinu u poruci izjavio da se uzda „u pomoć Svevišnjega za nastavak dijaloga i jačanje suradnje sa sinovima i kćerima židovskoga naroda“. Gotovo 24 godine nakon povijesnog posjeta Ivana Pavla II., 13. travnja 1986. godine, Benedikt XVI. će ponovno posjetiti sinagogu u Rimu.
Govoreći o raspoloženju u rimskoj židovskoj zajednici u razgovoru za našu radio postaju, Di Segni, glavni rimski rabin, rekao je kako je židovska zajednica svjesna važnosti događaja, bitnoga za dijalog, kao i svega onoga što može značiti za buduće odnose – ustvrdio je Di Segni i dodao kako je posjet Ivana Pavla II. 1986, srušio zid nepovjerenja između katolika i Židova, to smo zaista svi osjetili tijekom godina. A na upit kako gledaju na posjet Benedikt XVI. odgovorio je kako ga smatraju gestom kontinuiteta.
Na primjedbu kako Papa posjećuje sinagogu na važnu obljetnicu za rimsku židovsku zajednicu, rekao je kako je riječ o obljetnici napada na geto 1793. godine. Naime, smatralo se da je židovska zajednica podupirala prava proglašena u Francuskoj revoluciji. Naravno, zajednica s ograničenim slobodama nije mogla više izdržati u getu stoga je podržavala Francusku revoluciju. Narod je napao geto. Tada su olovni oblaci prekrili nebo, a veliki se pljusak obrušio na grad, ugasio je podmetnuti požar u sinagogi i gnjev napadača. Sada se nalazimo u posve različitom povijesnome razdoblju, nema više geta s ograničenim slobodama, a na odnos između židovstva i kršćanstva moramo gledati na sasvim različiti način – ustvrdio je Di Segni.
Na primjedbu kako će Papa posjetiti sinagogu godinu dana nakon odluke talijanskih rabina da ne sudjeluju u Danu hebrejsko-kršćanskoga dijalog zbog molitve Velikoga petka, rekao je kako je s diplomatskog gledišta slučaj zaključen. No, još postoji molitva za obraćenje Židova. Stoga su bila potrebna pojašnjenja, naročito na lokalnoj razini. Otkad je kardinal Bagnasco, kao predsjednik Talijanske biskupske konferencije, izričito potvrdio da Katolička crkva nema namjeru obraćati Židove, možemo se ozbiljno sučeliti s dijalogom, jer, iskreno govoreći, nakana da se obrate Židovi veliki je zid na putu dijaloga. Nakon pojašnjenja možemo ići naprijed nadajući se da se ostvari ono što želimo za dobro svih – rekao je Di Segni.
Osvrnuvši se na pojašnjenje oca Lombardija, ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice, u svezi dekreta o priznavanju herojskih kreposti pape Pija XII., rekao je kako je ono jako važno te da njegovu važnost ne treba umanjivati. Ono je pridonijelo promjeni ozračja u smislu što je ono bilo znak vatikanske osjetljivosti na židovsku reakciju. Na novinarovu primjedbu kako se dijalog unatoč razlikama i sporovima nastavlja, rekao je da se ne smijemo zaustavljati na onome što nas duboko dijeli jer nikamo nećemo prispjeti. Moramo misliti na ono što nas ujedinjuje, a sporove prepustiti raspravama, kojih mora biti, ali koje se moraju voditi u pravo vrijeme i s dužnom mirnoćom. Uostalom i dijalog je potrebna rasprava. Ako dvije osobe misle isto, onda nema dijaloga. Razlike su dakle važne da se ide naprijed. Ali bez obzira na to, treba upućivati poruke bratstva, koje sve obvezuje. Svijet nas promatra upravo jer želi vidjeti hoćemo li uspjeti ostvariti sklad. A to je izazov, nazovimo ga tako, koji je pred nama dok očekujemo Papin posjet – zaključio je Di Segni.