Sveti će Otac sutra u dvorani 'Pavao VI' održati posljednju opću audijenciju u 2009.
godini. Nakon prvih ovogodišnjih audijencija posvećenih svetome Pavlu, kojima je završio
ciklus kateheza o Apostolu narodâ, Papa je u posljednjim mjesecima na općim audijencijama
govorio o velikim istočnim i zapadnim naučiteljima srednjovjekovne Crkve. Svojim je
razmišljanjima osvijetlio izvanredno, mnogovrsno bogatstvo Srednjega vijeka, unatoč
tome što bi ga brojni željeli uvrstiti u naziv „mračnjačkih stoljeća“. Srednji
vijek je pun svjetla koje osvjetljuje europsku povijest i kulturu. Govoreći o tome
razdoblju Papa je u katehezama podsjetio na duhovnu obnovu koju su započeli sinovi
svetoga Benedikta, naročito iz reda u Clunyju. Istaknuo je dragocjeni doprinos samostana
u oblikovanju europskoga identiteta, koji su isticali prvenstvo Boga pogodujući promicanju
ljudskih vrednota i mira. Papa poziva da se ne izgubi to blago. Draga braćo i sestre,
molimo se da svi oni kojima je stalo do istinskoga humanizma i budućnosti Europe znaju
otkriti, cijeniti i braniti bogatu kulturnu i vjersku baštinu tih stoljeća – potaknuo
je Benedikt XVI. na općoj audijenciji 11. studenoga ove godine. To je povijesno
razdoblje podarilo Crkvi velike umove, crkvene naučitelje, među njima i svetoga Bernarda
iz Clairvauxa. On je – pojasnio je Papa – upozoravao na opasnost od pokušaja „rješavanja
temeljnih pitanja o Bogu, čovjeku i svijetu snagom samoga razuma“. Vjera je prije
svega osobni, intimni susret s Isusom, doživljaj njegove blizine, prijateljstva i
ljubavi, a jedino se tako može naučiti da ga se sve više poznaje, ljubi i slijedi
– istaknuo je Benedikt XVI. na općoj audijenciji 23. rujna. Papa je također govorio
o svetome Anselmu iz Aoste, benediktincu koji je filozofiju podredio teologiji. Naučavao
je da se teološka aktivnost odvija kroz tri stupnja. Vjera je besplatni dar Božji
i treba ga ponizno prihvatiti; iskustvo je utjelovljivanje riječi Božje u svakodnevni
život, a prava spoznaja nije plod suhoparnoga razmišljanja nego je kontemplativna
intuicija – kazao je Benedikt XVI. na audijenciji 23. rujna. Skolastičkoj teologiji,
koju je utemeljio sveti Anselmo, Papa je posvetio jednu katehezu želeći istaknuti
kako je i današnjem čovjeku potreban smjeran dijalog između vjere i razuma, jedinstvo
i sklad između njih. Podsjetio je da je skolastička teologija nastala s prvim sveučilištima,
velikim izumom Srednjega vijeka. Ta nam teologija govori kako između vjere i razuma
postoji naravno prijateljstvo, utemeljeno na samome stvaranju... Vjera je otvorena
razumskom istraživanju; razum pak priznaje da ga vjera ne sputava, nego ga uzdiže
prema širim i uzvišenijim obzorima – istaknuo je Benedikt XVI. na audijenciji 28.
listopada. Srednji je vijek također razdoblje kada naviještanje evanđelja stiže
do krajnjih granica poznatoga svijeta. Između ostalih, u naviještanju evanđelja istaknuli
su se sveti Ćiril i Metod, apostoli kršćanskog istoka, slavenski apostoli. Oni su
– podsjetio je Papa – prethodnici inkulturacije. Ćiril i Metod su klasični primjer
onoga što danas nazivamo 'inkulturacija': svaki narod mora u svoju kulturu unijeti
objavljenju poruku i vlastitim jezikom izraziti njezinu spasonosnu istinu. To pretpostavlja
naporan rad „prevođenja“, veoma zahtijevan, jer zahtijeva pronalaženje prikladnih
izraza da se predloži, bez izdaje, bogatstvo objavljenje riječi - istaknuo je Benedikt
XVI. na audijenciji 17. lipnja U Srednjem se vijeku također učvrstio „put ljepote“,
koji je – primijetio je Papa – možda najprivlačniji i očaravajući da se sretne i ljubi
Boga. Gotičke katedrale su sinteza vjere i umjetnosti, skladno izražene univerzalnom
i očaravajućom ljepotom, koja i danas zadivljuje. Uzdizanje prema visini pozivalo
je na molitvu, a i samo je bilo molitva. Tako je gotička katedrala u svojim strukturama
izražavala čežnju duša za Bogom – ustvrdio je Benedikt XVI. na audijenciji 11. studenoga.