Papa primio vjerodajnice novih veleposlanika

Svijet uistinu neće nikada upoznati mir ako oni koji upravljaju njegovom sudbinom budu nastojali potisnuti religije i vrednote duha na rub društvenoga života, umjesto da priznaju njihov prinos – misli su kojima je papa Benedikt XVI. posvetio puno prostora u svojemu govoru kojim se u četvrtak, 17. prosinca, u Vatikanu obratio skupini od osam novih veleposlanika pri Svetoj Stolici - veleposlaniku Danske, Ugande, Sudana, Kenije, Kazahstana, Bangladeša, Finske i Letonije. Sveti je Otac tom prigodom primio njihove vjerodajnice.
Sveti je Otac u svojemu razmišljanju krenuo od ispravnoga odnosa koji se – kako je kazao – treba uspostaviti između stvorenoga, tog dragocjenoga dara koji je Bog u svojoj dobroti dao ljudima, i samoga čovjeka koji je odgovoran za upravljanje njime. Ta odgovornost – prema Papinim riječima – uključuje i posljedice. Ljudi je ne mogu odbiti, ni pobjeći joj prebacujući ju na buduće naraštaje. Očevidno je da odgovornost za okoliš ne može biti protivna žurno potrebnome rješavanju problema siromaštva i gladi. Pa ipak, moguće je odvojiti te dvije stvarnosti, jer je stalno propadanje okoliša izravna prijetnja za ljudsko preživljavanje, kao i za sam razvoj, a može biti i izravna opasnost za mir među pojedincima i narodima – upozorio je Sveti Otac.
Države stoga trebaju preuzeti odlučnije i zajedničke obveze radi očuvanja okoliša, ali i pokazati da posjeduju volju i sredstva za ostvarivanje obvezujućih međunarodnih dogovora koji su korisni i pravedni za sve – napomenuo je Papa te, kao u razmišljanju u svojoj poruci za sljedeći Svjetski dan mira, i sada stavio na istu razinu ekologiju okoliša i potrebu za društvenom ekologijom koja je otvorena cjelovitome razvoju ljudske osobe. Dobro se čovjeka ne nalazi u sve neobuzdanijoj potrošnji i neograničenomu gomilanju dobara – istaknuo je Sveti Otac te pritom naglasio kako su potrošnja i gomilanje rezervirani za ograničeni broj ljudi, ali su predloženi kao uzor za široke slojeve ljudi. Zbog toga, - prema Papinim riječima – nije samo na različitim religijama da priznaju i štite prvenstvo čovjeka i duha, nego je ta zadaća i na Državi. Ona to treba činiti posebno kroz poduzetnu politiku koja svim građanima, jednakopravno, omogućuje pristup dobrima duha. A taj se duh izražava kroz vjeru.
Istina je – primijetio je Sveti Otac – da su kroz povijest vjere često bile izvor sukoba. Ali je isto tako istina da su vjere, življene u svojoj bitnosti, bile i jesu, snaga za pomirenje i mir. Međutim, miran suživot različitih vjerskih tradicija u nekim zemljama ponekad je težak. Više od političkoga problema, taj je suživot također vjersko pitanje koje se postavlja unutar svake tradicije (…) Za osobu vjere, ili čovjeka dobre volje, rješenje ljudskih sukoba, kao i osjetljivi suživot različitih vjerskih izraza, može biti preoblikovano u ljudski zajednički život unutar poretka punoga dobrote i mudrosti, čiji se početak i djelotvornost nalaze u Bogu. Ponekad je za politički i gospodarski svijet teško čovjeka staviti na prvo mjesto, a još je teže priznati važnost i potrebu religije, priznajući njezinu pravu narav i njezino mjesto u javnosti – primijetio je Papa. Toliko željeni mir rodit će se samo iz zajedničkoga djelovanja pojedinaca, koji njegovu pravu narav otkrivaju u Bogu, te od vođa građanskoga i vjerskoga društva koji će – u poštovanju dostojanstva i vjere svih ljudi – religiji priznati njezinu plemenitu i istinsku ulogu pratnje i usavršavanja ljudske osobe – rekao je na posljetku Sveti Otac.