Kardinal Ruini o odnosu vjere i kulture

Kada Bog nestane iz ljudskoga obzora, čovječanstvo gubi usmjerenje i u opasnosti je da učini korake prema samouništenju, a to uči i nedavna prošlost – istaknuo je Benedikt XVI. u poruci sudionicima skupa „Bog danas. S njim ili bez njega sve mijenja“, koji se u organizaciji Odbora za kulturni projekt Talijanske biskupske konferencije ovih dana održava u Rimu. Između ostalih, na otvaranju su govorili kardinal Angelo Bagnasco, predsjednik Talijanske biskupske konferencije te njegov prethodnik kardinal Camillo Ruini, koji se u razgovoru za našu radio postaju osvrnuo na važnost kulture za život Crkve. Kultura je veoma važna jer je poput zraka koji svi udišemo. O kulturi ovisi život isto kao što o životu ovisi kultura. Između života i kulture postaji dakle veoma dubok odnos. Kršćanska je nazočnost u kulturi bitna za naviještanje evanđelja – ustvrdio je kardinal Ruini.
Na upit o evangelizaciji u kulturološkom pluralizmu, rekao je da je evangelizacija moguća i potrebna. Evangelizacija može prodrijeti u svaku kulturu, pogotovo može u talijansku kulturu koja ima duboke kršćanske korijene, koja se dobrim dijelom rodila iz kršćanstva, premda izgleda da se zbog nekih težnji od njega udaljuje – primijetio je kardinal.
Na upit o važnosti katolika laika u društvenome i političkom životu, rekao je kako se velika važnost laikata otkrila s II. vatikanskim saborom. To se iskustvo, povlašteno u društvenome i političkom području, odnosi na svakidašnji život, primjerice obiteljski život, a također se odnosi na kršćansko svjedočenje. Čvrsto sam uvjeren da evangelizacija u budućnosti neće biti moguća ako ne bude laika blagovjesnika, koji svojim životnim svjedočanstvom i uvjerljivom vjerom mogu učinkovito vršiti apostolat u sredinama gdje žive – ustvrdio je kardinal Ruini.
Na primjedbu kako neki tvrde da se može vjerovati u Boga, ali se ne mogu podupirati neke moralne i doktrinarne crkvene zapovijedi, odgovorio je kako se može vjerovati u Boga i istovremeno cjelovito i odlučno prihvati doktrinarni i moralni nauk Crkve. Za mene je isto tako, a možda još i važnije jedno drugo pitanje, a to je pitanje života nakon smrti. Nema istinskog kršćanstva ako mislimo da ljudski život svršava na ovoj zemlji. Krist je uskrsnuo od mrtvih. Ovo je središnja poruka Novoga zavjeta i poslanje apostola: svjedočiti Kristovo uskrsnuće. Krist nije uskrsnuo samo radi sebe, uskrsno je radi svih nas – ustvrdio je kardinal.
Odgovarajući na upit o odnosu s obavijesnim sredstvima, rekao je kako je to jako osjetljiva i važna točka. Uvjeren sam da je životna stvarnost našega naroda puno više prožeta kršćanstvom od onoga što se može zaključiti iz prikaza obavijesnih sredstava. Stoga bih potaknuo sredstava priopćivanja da slušaju i gledaju životnu stvarnost, koju ne predstavljaju samo zastranjivanja, ružne stvari koje se nažalost događaju i uvijek ih je bilo, nego postoji puno toga što je pozitivno u životu. Postoji također vjera u Boga, traženje Boga i u onima koji, možda u svome životu, ne uspijevaju uvijek biti dosljedni – kazao je kardinal.
Na upit što očekuje od trodnevnoga skupa, rekao je kako prije svega očekuje kulturno produbljivanje. Pozvali smo veoma poznate uglednike iz svih kulturnih područja. Osim toga, nadam se da će javno mnijenje zamijetiti bitnu točku, koja je u naslovu skupa – jedino s Njim, s Bogom ili bez Boga sve mijenja, mijenja se smisao našega života. To je upit koji se nameće prije svakoga drugog pitanja: Postoji li ili ne postoji Bog? Vjerujem da ćemo očitovati uvjerljive razloge kako se ne samo s vjerničkoga gledišta nego i s gledišta razumna čovjeka i danas nameće pitanje o Bogu kao i uvijek u prošlosti – zaključio je kardinal Ruini.