Bezgrješno Začeće

Papa Benedikt XVI. se prema tradiciji nakon podnevnoga nagovora prije molitve Anđeo Gospodnji na trgu svetoga Petra u 15 sati i četrdeset pet minuta iz Vatikana zaputio prema Španjolskome trgu. Papa se po običaju zaustavio pred crkvom Presvetoga Trojstva gdje se susreo s trgovcima udruge ulice „Condotti“ potom se zaputio prema stupu s Marijinim likom za tradicionalno štovanje Bezgrješne, očitovanje pučke pobožnosti koje je pokrenuo papa Pio XII. Svetkovina Bezgrješne Djevice se uklapa u kontekst Došašća i Božića, povezujući iščekivanje Mesije i slavni Kristov dolazak sa spomenom Majke Marije, izuzete od svake ljage grijeha. U Bezgrješnoj Mariji – istaknuo je Benedikt XVI. – promatramo odsjaj Ljepote koja spašava svijet: Božju ljepotu koja sja na Kristovu licu. Marija je – podsjetio je Sveti Otac – Majka koja je iskusila svakodnevne tegobe jedne žene i majke, ali je također sasvim posebna majka, koju je Gospodin odabrao da rodi njegova jedinorođenog Sina: stoga je bila „očuvana od svake ljage grijeha“. Možemo se pitati: zašto je Bog između svih žena upravo odabrao Mariju iz Nazareta?. Odgovor je skriven u neistraživom otajstvu Božje volje. A evanđelje ipak posve jasno navodi jedan razlog, a to je njezina poniznost. To jako dobro ističe Dante Alighieri u posljednjem spjevu Raja: Djevice Marijo, kćeri svoga Sina, ponizna i uzvišena više nego stvorenje, stalno uporište vječnoga savjeta.... Da, Marijina je poniznost privukla Boga, ona je našla milost u njegovim očima – istaknuo je Benedikt XVI. 8. prosinca 2006. godine u nagovoru prije molitve Anđeo gospodnji.
Otajstvo Marijina bezgrješnoga začeća – pojasnio je Papa – podsjeća nas na dvije temeljne istine naše vjere: istočni grijeh i na pobjedu Kristove milosti nad grijehom. Stvarnost je onoga što Crkva naziva istočnim grijehom – dodao je Sveti Otac – nažalost jako očita, samo ako pogledamo oko sebe i prije svega u sebe. Iskustvo zla je zaista tako snažno, da se nameće od sebe a u nama potiče pitanje: ako je Bog, koji je apsolutna dobrota, sve stvorio, otkuda dolazi zlo? Bog je sve stvorio za život, napose je na vlastitu sliku stvori ljudsko biće; nije stvorio smrt, nego je ona u svijet ušla po zavisti Sotone koji je, pobunivši se protiv Boga, također zaveo i ljude, uvlačeći ih u pobunu. To je drama slobode, koju Bog iz ljubavi prihvaća do kraja, ali obećavajući da će ženin sin satrti glavu podloj zmiji – kazao je Benedikt XVI. u nagovoru prije Anđeoskog pozdravljenja 8. prosinca 2008 . godine.
Marija je žena koja je dobru rekla „Da“, a zlu „Ne“. Stoga se Sveti Otac u molitvi obraća Mariji: Daj nam snage reći ne varkama vlasti, novca i uživanja: nepoštenim zaradama, korupciji i licemjerju, sebičnosti i nasilju. 'Ne' Sotoni, glavnome zavodniku ovoga svijeta, a 'Da' Kristu koji svemogućom ljubavlju ništi moć zla. Mi znamo da jedino srca obraćena Ljubavi, Bogu, mogu graditi bolju budućnost za sve – molio je Benedikt XVI. na Španjolskom trgu 2006. godine.
A ipak čini se da su grijeh, prijestup i zlo privlačniji od dobra. Čak osoba koja ne griješi – primijetio je Papa – može izgledati dosadna. Stoga se Benedikt XVI. nakon molitve Bezgrješnoj brižno obratio čovjeku da se, kao što je učinila Marija iz Nazareta, preda Božjoj ljubavi: Ne boj se riskirati s Bogom. Pokušaj i ne boj se Boga. Budi odvažan i riskiraj s vjerom. Budi hrabar i riskiraj s dobrotom. Odvaži se riskirati s čistim srcem. Kompromitiraj se s Bogom pa ćeš se uvjeriti da tako tvoj život postaje širok i prosvijetljen; nije dosadan nego je pun beskrajnih iznenađenja, jer nikada beskrajna Božja dobrota nema kraja – rekao je Benedikt XVI. u propovijedi na Bezgrješnu 2005. godine.